Razgovor:Zlatarovo zlato

Ima li smisla otvarati stranice za svaki lik iz ovog djela?

Nema, osim ako nije još po nečemu značajan. --Elephantus (razgovor) 12:59, 21. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Ili ako nije ispitno pitanje na Novijoj hrvatskoj književnosti!! ;-)
Dejana 13:00, 21. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Google izbacuje da su to likovi iz Zlatarevog zlata. :-)))) Ovdje će napraviti zbrku Andrej Šalov

NEMA!!!! A zašto? Pogledajte Antun Vramec!!!! Neka se o likovima napiše dvije tri rečenice u ovom članku. Linka se na njega odavde--Andrej Šalov

POLAKO!! Problem je što tamo ima i stvarnih likova, kao što je Antun i fikcionalnih! Dejana 13:15, 21. siječnja 2006. (CET)[odgovori]

Točan naslov romana je "Zlatarovo zlato", a ne "Zlatarevo zlato".— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 193.198.212.70 (razgovor • doprinosi) 14:37:29, 28. siječnja 2011. (SEV)

Možda je tako kod nekih današnjih izdavača, koji su pravopisno prilagođavali Šenoino djelo. Šenoa je djelo napisao pod naslovom Zlatarevo zlato i tako treba biti navedeno i u Hrvatskoj Wikipediji. -- Bugoslav (razgovor) 18:35, 10. listopada 2011. (CEST)[odgovori]

Naslov prvog izdanja i većine izdanja ovog romana jest Zlatarovo zlato, nije to problem današnjih izdavača. Pod tim naslovom je i u svim leksikonima hrvatske književnosti; ne znam zašto uporno moje promjene vraćate na Zlatarevo zlato; za zlatarovo su zagrebački profesori novije hrvatske književnosti poput Krešimira Nemeca, Vinka Brešića i drugih. Guppy Guppy (razgovor) 12:30, 16. travnja 2013. (CEST)[odgovori]

Točan naslov romana je "Zlatarovo zlato", i to u prvobitnom izdanju, isto kako je i roman pisan tadašnjim tvorbenim pravopisom. "Zlatarevo zlato" je vukovsko krivotvorenje isto kako i prjepis na vukovski pravopis. Hrvatski jezik ne poznaje nastavak -ev, -ev je srpski, hrvatski je uvijek -ov (Stjepanov, zlatarov, ocov, sucov...). 46.229.244.160 00:52, 28. travnja 2013. (CEST)[odgovori]

Nije li tu slučaj što je r kao j, lj, c, č, ž ("meki")... iza kojih dolazi -e, ne -o? Kao u Pivčević, Jurjević, Huljev, ne Pivčović, Jurjović, Huljov. Kubura (razgovor) 06:44, 28. travnja 2013. (CEST)[odgovori]

Ima li netko pristup prvom izdanju knjige Zlatarovo zlato? U predgovoru knjizi Čuvaj se senjske ruke (U Zagrebu, na izmaku mjeseca travnja 1876.) i sam Šenoa piše naziv Zlatarovo zlato.[1]

»(...) tomu pothvatu obodrilo me je i to da su neke moje radnje prevedene u tuđe jezike (npr. »Zlatarovo zlato«, na njemački, češki, poljski i mađarski; »Prijan Lovro«, pako na češki i slovenski jezik). (...) U takvim knjižicama izdat ću svoje pripovijetke (do 24 na broju), zatim drugi put »Zlatarovo zlato«, (jer je prvo izdanje rasprodano, a ljudi traže tu knjigu), (...)«

Dubravko Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., 2. izd., ISBN 953-6308-56-8, str. 221., 222., 637. isto ima naziv te knjige kao Zlatarovo zlato. Proleksis enciklopedija [2] i Krležijana [3] također.--Rovoobo Razgovor 12:56, 28. travnja 2013. (CEST)[odgovori]

Nije u hrvatskom jeziku je uvijek -ov. Zlatarevo zlato je samo jedan od primjera posrbljavanja i krivotvorenja izvornih hrvatski dijela, isto kako su se krivotvorila druga dijela: Kameni savatovi a izvoran naziv je Kameni svati, ali primjer Gjalskog Pod starim krovovima a izvoran naziv je Pod starimi krovovi... i mnoge druge vukovsko-srpske krivotvorine. 46.229.244.160

Ono za -ov i -ev mi baš ne stoji (no neka narječja imaju to da iza onih dođe -o, ne -e), a ovi drugi primjeri su na mjestu. Hrvatski jezični učitelji prigovaraju što se najstarije hrvatske pisce donosi u izvorniku, dok se one preporodne i kasnije donosilo "prerađeno" na standard iz doba Jugoslavije, "jednačenjem po srpskosti", pa su uškopili ta djela "ubivši" im kratke množine, stare oblike lokativa (koji su pak i danas živi u brojnim hrvatskim narječjima i podnarječjima) i ine osebujnosti onog vremena. Kubura (razgovor) 03:00, 29. travnja 2013. (CEST)[odgovori]