Prijeđi na sadržaj

Obični jorgovan

Izvor: Wikipedija
Obični jorgovan
Obični jorgovan
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Tracheophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Lamiales
Porodica:Oleaceae
Rod:Syringa
Vrsta:S. vulgaris
Dvojno ime
Syringa vulgaris
L.
Baze podataka

Obični jorgovan (lat. Syringa vulgaris) je biljka cvjetnica iz obitelji maslinovki, porijeklom s Balkanskog poluotoka, gdje raste na stjenovitim brdima. Široko se uzgaja kao ukrasna biljka i naturalizirana je i u drugim dijelovima Europe (uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku, Njemačku i Italiju), kao i u velikom djelu Sjeverne Amerike.

Syringa vulgaris je veliki listopadni grm ili maleno stablo, koje naraste do 6-7 m visine, proizvodi sekundarne izbojke, s promjerom stabla do 20 cm. Kora je sivo u sivo-smeđa, glatka, kod starijih stabala uzdužno izbrazdana, sklona ljuštenju. Listovi su jednostavni, 4-12 cm (2-5) i u 3-8 cm široki, svjetlo zelene boje.

Sastav

[uredi | uredi kôd]

Cvjetovi sadrže eterično ulje, listovi i kora glikozide sinigrin, siringin, siringopikrin. Sadrži i farnezol.

Ljekovitost

[uredi | uredi kôd]

Koristi se i kao ljekovita biljka.

Cvjetovi imaju dijaforetički, antimalarijski i analgetski učinak. Lišće doprinosi zrenju čireva i čisti ih od gnoja.

Infuzija cvijeća koja se koristi kod krvavog kašlja i bolesti bubrega, te u mješavini s cvjetovima lipe - kao dijaforetik i antimalarik. Listovi su dio mješavine biljaka koja se koristi u tradicionalnoj medicini u liječenju plućne tuberkuloze. Zdrobljeno lišće primjenjuju se na rane za njihovo brže ozdravljenje, a melem od cvijeća se koristi za trljanje kod reumatizma. Listovi su korišteni za liječenje malarije. Unutarnja primjena zahtijeva oprez zbog otrovnosti biljke.[1]

Dodatna literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Kovaleva, N. G., Lečenije rastenijami - očerki po fitoterapii, Moskva, 1972.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kovaleva, N. G., Lečenije rastenijami - očerki po fitoterapii, Moskva 1972., str. 219.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]