Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Lokacija	Velebit
Država	Hrvatska
Površina	109 km2
Najbliži grad	Senj
Utemeljen	9. lipnja 1999.
Službena stranica	Sjeverni Velebit
NP Sjeverni Velebit Nacionalni park Sjeverni Velebit na zemljovidu Hrvatske

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine. Dana 17. srpnja 2017. godine NP Sjeverni Velebit je, uz Nacionalni park Paklenica i Rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine 13 zemalja pod nazivom „Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe”. Riječ je o 1289 hektara bukove šume koja je u Nacionalnom parku Sjevernom Velebitu u Strogom rezervatu "Hajdučki i Rožanski kukovi". Iznimnost predloženih iskonskih bukovih šuma u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.^[1]

Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe
Svjetska baština – UNESCO
Država	Albanija Austrija Belgija Bugarska Hrvatska Italija Njemačka Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Ukrajina
Godina uvrštenja	2007. (31. zasjedanje) Prošireno 2011. i 2017.
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	ix
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:1133
Koordinate	44°41′35″N 15°00′25″E / 44.6931°N 15.0069°E / 44.6931; 15.0069 (WD)
NP Sjeverni Velebit class=notpageimage| Položaj parka u Hrvatskoj

Raznovrsnost krških fenomena te biljnoga i životinjskoga svijeta samo su dio posebne slike ove prirodne cjeline. Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, krški reljef vapnenca i ponekih sedimentnih stijena pješčenjaka je pod izravnim utjecajem tri klime: mediteranske, kontinentalne i alpske.^[2]

Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1991.), botanički rezervat "Visibaba" s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt. Na krajnjem jugu se nalazi posebni rezervat šumske vegetacije Štirovača [1]^{[neaktivna poveznica]}.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza.

Površina parka iznosi 109 km².

Kuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.^[3]

• 
  Velebitski krš
• 
  Uvala Ravni-Dabar
• 
  Uvala Veliki-Lubenovac
• 
  Zavižan
• 
  Velebitski botanički vrt

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nacionalni park Sjeverni Velebit

• Nacionalni park
• Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
• Velebit
• Park prirode Velebit

• Nacionalni park Sjeverni Velebit

v • u Parkovi Hrvatske Nacionalni parkovi Brijuni • Kornati • Krka • Mljet • Paklenica • Plitvička jezera • Risnjak • Sjeverni Velebit Parkovi prirode Park prirode Biokovo • Park prirode Dinara • Park prirode Kopački rit • Park prirode Lonjsko polje • Park prirode Medvednica • Park prirode Papuk • Park prirode Telašćica • Park prirode Velebit • Park prirode Vransko jezero • Park prirode Učka • Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje • Park prirode Lastovsko otočje Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi • Bijele i Samarske stijene

v • u Svjetska baština u Hrvatskoj Kulturna baština (8) Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.) Prirodna baština (2) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.) Nematerijalna svjetska baština (22) Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6) 1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske 2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske 3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2] 4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 5) Zajednička svjetska baština Hrvatske, Italije, Cipra, Belgije i Francuske 6) Zajednička svjetska baština više zemalja 7) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske 8) Zajednička svjetska baština Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke