Mimas (mjesec)
| Mimas (Mima) | |
|---|---|
 Mimas, snimio Cassini-Huygens | |
| Otkriće | |
| Otkrio | William Herschel |
| Datum otkrića | 17. rujna 1789. |
| Privremena oznaka | Saturn I |
| Planet | Saturn |
| Grupa satelita | Unutarnji pravilni sateliti |
| Orbitalni elementi | |
| Ekscentricitet (e) | 0.0202 |
| Prosječna udaljenost | 185,520 km (xxxx AJ) |
| Orbitalni period (P) | 0.9424218 d |
| Min. orbit. brzina | --> |
| Inkl. prema ekvatoru planeta | 1.51° |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer | 397.2 km (418.2×392.4×382.8 km) |
| Površina | ~1,990,000 km² |
| Masa | 3.84·1019 kg |
| Volumen | ~32,900,000 km³ |
| Gustoća | 1.17 g/cm³ |
| Gravitacija na površini | ~0.065 m/s² |
| Brzina oslobađanja | ~ 160 m/s |
| Period rotacije | sinkrona rotacija |
| Albedo | 0.77 |
| Prosječna površinska temperatura |
~ 64 K |
| Atmosferski pritisak | 0 Pa |
| Nagib osi | 0° |
Mimas[1] ili Mima (također Mimant, Saturn I), prirodni je satelit Saturna kojeg je 1789. otkrio William Herschel. Ime je dobio po gigantu Mimantu iz grčke mitologije. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 397,2 km i orbitalnim periodom od 22 sata 37 minuta i 5 sekundi. Kruži na udaljenosti od 185 520 km.
Ima masu od 3,84·1019kg, a srednja gustoća Mimasa je 1,17 g/cm³ što upućuje da je mjesec uglavnom načinjen od leda te možda manje količine kamena. Najuočljiviji oblik na mjesecu Mimasu je krater Herschel, koji pokriva gotovo trećinu njegova promjera; stijenke kratera su približno 5 km visoke, dok neki dijelovi dna kratera dostižu i dubinu od 10 km u odnosu na srednju razinu površine. Ima i neobičnu temperaturnu raspodjelu, temperatura tla je na jednoj polutci veća nego na drugoj.
Mimas ima i zanimljivo teturanje, koje je dvostruko veće od očekivanoga, s nagibom naprijed-nazad od 6 km. Tim iz SAD-a, Francuske i Belgije došao je do ovog zaključka 2014. godine. Još uvijek nije poznat točan razlog, a zasad najbolje objašnjenje je ocean ispod površine, kao kod Enceladusa, jer kora na oceanu može lako teturati. Kao alternativna objašnjenja spominju se i izdužena jezgra oblika ragbijaške lopte dimenzija 20 x 60 km, te krater Herschel kao mogući, ali ne baš vjerojatni razlog teturanja. Poput našeg Mjeseca, Mimas je prema Saturnu okrenut uvijek jednom istom stranom. I naš Mjesec također blago tetura. No kada su znanstvenici obavili sve proračune, zaključili su da se Mimas naginje naprijed – nazad punih šest kilometara. Za tijelo promjera manjeg od 400 kilometara to je jako puno, zapravo dvostruko više nego što bi se očekivalo na temelju njegovih dimenzija i orbite. Kada su dobili ove rezultate, stručnjaci su prvo pokušali utvrditi mogu li se oni objasniti deformacijom koja je nastala u području golemog kratera koji prekriva trećinu vidljive površine Mimasa. No čak i golema anomalija u masi, nastala u sudaru s nekim tijelom, nije mogla objasniti teturanje. Ako pod korom Mimasa uistinu postoji ocean vode, onda također postoji mogućnost da u njoj ima života.[2]
Mjesec Mimas je poznat i po nadimku Zvijezda smrti jer nalikuje na zloglasnu svemirsku stanicu iz Ratova zvijezda.[2]
- ↑ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 594.
- ↑ a b Na Zvijezdi smrti ima vode i života!?. Pristupljeno 11. veljače 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)
Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Mimas, saturnov satelit Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2005. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||||||||||||||||