Prijeđi na sadržaj

Labin

Koordinate: 45°06′N 14°07′E / 45.10°N 14.12°E / 45.10; 14.12
Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Labin. Za naselje u općini Prgomet u Dalmatinskoj zagori pogledajte Labin (Prgomet).
Labin

Grb grada Labina

Zastava grada Labina
Labin, Stari Grad
Država Hrvatska
Županija Istarska

GradonačelnikValter Glavičić (IDS)[1]
Gradsko vijećeIDS-ISU 9, Demokrati 2, SDP 2, HDZ 1, nezavisni 1 članova
– predsjednikEni Modrušan (IDS)
Naselja17 gradskih naselja

Površina72,3 km2[2]
Površina središta7,3 km2
Koordinate45°06′N 14°07′E / 45.10°N 14.12°E / 45.10; 14.12

Stanovništvo (2021.)
Ukupno10 424 [3]
– gustoća144 st./km2
Urbano5806
– gustoća795 st./km2

Svetac zaštitnikSveti Just
Dan mjesta17. kolovoza

Odredišna pošta52220 Labin [4]
Pozivni broj+385 (0)52
AutooznakaPU
Stranicalabin.hr

Zemljovid

Labin na zemljovidu Hrvatske
Labin
Labin

Labin na zemljovidu Hrvatske

panorama

Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Gradska naselja

[uredi | uredi kôd]

Sedamnaest naselja (stanje 2006.) pripada Gradu Labinu, to su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Kapelica, Kranjci, Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci, Rogočana, Salakovci, Vinež. Najveća od tih naselja su Labin, Vinež i Rabac.

Zemljopisni položaj

[uredi | uredi kôd]

Urbani dio naselja Labin udaljen je 2 km zračne linije od mora, a 3 km od turističkog naselja Rapca na istočnoj obali Istre.[5] Na brežuljku je smješten Stari grad, a drugi dio grada podno njega poznat je pod nazivom Podlabin (prvotno nastao kao rudarsko naselje 30-tih godina prošlog stoljeća). Kroz Labin prolazi državna cesta koja spaja Rijeku i Pulu. Najbliža zračna luka nalazi se u Puli i udaljena je 40 km. Najbliža željeznička pruga je Lupoglav – Pazin – Pula. Najbliže trajektno pristanište je Brestova s linijama prema otoku Cresu, a gospodarska luka Bršica nedaleko Trgeta.

Klimatska obilježja

[uredi | uredi kôd]

Klima u Labinu je mediteranska, s prosječnom zimskom temperaturom od 6°C, a ljetnom od 24°C.[5]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popis 1991.

[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme popisa stanovništva 1991., labinska općina sadržavala je i današnje općine Raša, Sveta Nedelja, Kršan i Pićan. Osjećaj regionalne pripadnosti (tzv. Istrijani) tada je bio posebno raširen pa je gradsko naselje Labin imalo 9.036 stanovnika, od čega 45,6 % Hrvata, čak 37,6 % 'ostalih' (tzv. Istrijani), pa Talijani i drugo), 10,1 % Muslimana te 3,5 % Srba. Na područje cijele tadašnje općine Labin živjelo je 25.983 stanovnika, od čega 44,4 % Hrvata, 43,8 % 'ostalih', 7,7 % Muslimana te 2 % Srba.

Popis 2001.

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2001., na području Grada Labina živjelo je 12.426 stanovnika.[6] Najviše je bilo Hrvata (67,9 %), zatim nacionalno neopredjeljenih (16,2 %), Bošnjaka (4,2 %), Talijana (3 %) i Srba (2,2 %). Svih ostalih zajedno je bilo 6,5 %. Od nacionalno neopredjeljenih, njih 44,8 % izjasnilo se u smislu regionalne pripadnosti (7,3 % od ukupnog stanovništva Grada Labina).

Popis 2011.

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 2011., na području Grada Labina živjelo je 11.642 stanovnika. Najviše je bilo Hrvata (62,5 %), zatim regionalno opredjeljenih (17,6 %), Bošnjaka (7,8 %), Talijana (2,4 %) i Srba (2,5 %). Svih ostalih zajedno je bilo 7,2 %.

Grad Labin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2283
2698
3722
4231
4369
4564
4495
3531
7958
9851
10253
10778
12014
13144
12426
11642
10424
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastao iz stare općine Labin. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Raša. U 1921. sadrži dio podataka općine Raša. Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u općini Sveta Nedelja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Labin: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1641
2084
2011
2115
1879
1799
2557
2319
4011
6228
6649
7261
8530
9036
7904
6893
5806
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1981. povećano pripajanjem naselja Kature. Sadrži podatke za to bivše naselje koje je od 1948. do 1971. iskazivano kao naselje. U 1857. 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za naselja Kapelica i Presika. U 1857., 1869., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naseljima Nedešćina i Santalezi (oba u općini Sveta Nedelja). Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Grad Labin ima gradonačelnika (Valter Glavičić, gradonačelnik od 2017. godine) i zamjenicu (Federika Mohorović Čekada). Gradska uprava sastoji se od šest upravnih odjela. To su: Upravni odjel za poslove Gradonačelnika, Gradskog vijeća i opće poslove, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i upravljanje imovinom, Upravni odjel za proračun i financije, Upravni odjel za gospodarstvo i EU projekte, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju i Upravni odjel za društvene djelatnosti. Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i izdavanje akata za gradnju ima u svom sastavu i Odsjek za prostorno uređenje i izdavanje akata za gradnju. Gradsko vijeće sastoji se od 15 članova, a na području Grada Labina djeluje sedam mjesnih odbora (Labin donji, Kature, Labin gornji, Vinež, Rabac, Kapelica i Ripenda) od čega po sedam vijećnika imaju Labin donji i Kature, a svi ostali po pet. Posljednji izbori za vijeća mjesnih odbora održani su 2020. godine. Posljednji lokalni izbori u Labinu održani su 2021. godine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Labin početkom 20. st.

Labin je nastao na mjestu rimskog naselja Albona. Od 1295. bio je pod vlašću Pazinskih grofova, a od 1381. pod akvilejskim patrijarhom. Od 1420. do 1797. pod vlašću je Venecije, da bi potom pripao Austriji. Ključna djelatnost u razvoju Labina i okolice dugo je vremena bila rudarstvo, a proizvodio se kameni ugljen. Zbog rudarenja podignuta su rudarska naselja u obližnoj Raši, ali i Vinežu i Labinu.

Labinska republika

[uredi | uredi kôd]

Nakon I. svjetskog rata Istru je okupirala Italija. Godine 1921. izbija pobuna labinskih rudara protiv fašističkog režima, te je osnovana Labinska republika s radničkom samoupravom, no nakon četrdesetak dana ugušena je vojnom intervencijom. Ta se pobuna smatra prvom uopće antifašističkom pobunom u svijetu i najznačajniji je događaj u povijesti labinskog rudarenja. Desetljeće i pol kasnije Labin se širi na dolinu ispod Starog grada gdje je sagrađeno rudarsko naselje.

Drugi svjetski rat

[uredi | uredi kôd]

Veliki broj Labinjana sudjeluju u Narodnooslobodilačkoj borbi tijekom II. svjetskog rata. Tom prilikom svoje živote je položilo više od 1300 osoba. Nakon toga Labin je postao dio Jugoslavije, odnosno Hrvatske.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Najveća proizvodnja u Istarskim ugljenokopima ostvarena je 1942. godine kada je uz 10.470 radnika iskopano 1.158.000 tona ugljena. Rudnik u Labinu prestao je s radom 1988. godine, nakon čega je nastupila višegodišnja kriza u labinskom gospodarstvu koje je u velikoj mjeri ovisilo o rudarstvu, a koje je potpuno ugašeno u Tupljaku 1999. godine. Labin se okrenuo prema malom i srednjem poduzetništvu te otvaranju gospodarskih zona. Tako je otvorena i uspješna poduzetnička zona na Vinežu. Danas je Labin drugi najveći izvoznik u Istri, dok se u turizmu ostvaruje i preko 1,3 milijuna noćenja. Najveći dio turističke djelatnosti odvija se u Rapcu.

Mediji

[uredi | uredi kôd]
  • Labinština.info – tiskani mjesečnik i web portal
  • 5portal.hr – web portal
  • Labinska Komuna – web portal
  • LC – web portal
  • Radio Labin – radijska postaja

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Kula Torjon u Labinu krajem 19. st.

Stari Labin je naselje akropolskoga tipa. Sadašnji izgled formira između XVI. do XVIII. stoljeća. Nekoć je bio okružen zidinama iz XIV. stoljeća, a u XVI. stoljeću se okružuje novim fortifikacijama. Grad se ponovno širi u XVIII. i XIX. stoljeću, kada se gradske zidine pretvaraju u stambene zgrade, pa čak i palače. U to vrijeme formira se sadašnji glavni starogradski trg zvan 'Crć' (danas 'Titov trg'). Stari grad obiluje kulturno-spomeničkom baštinom. Najstarije su građevine ostatci crkve sv. Justa iz IX. stoljeća, te ostaci župne crkve iz XI. stoljeća. Također obiluje renesansnim i baroknim patricijskim palačama. Poznate su renesansna palača obitelji Scampicchio iz XV. stoljeća te pretorska palača iz 1555. s renesansnim biforama. U XVII. stoljeću grade se i barokne palače Franković-Vlačić, Manzini i Negri. Ističe se palača Battiala-Lazzarini iz XVIII. stoljeća, jedna od najočuvanijih i najreprezentativnijih baroknih palača u Istri. U njoj je danas Narodni muzej Labinštine, s bogatom arheološkom, etnografskom i kulturnopovijesnom zbirkom. U Muzeju je i replika rudničkog horizonta što je jedinstveno u Istri. Gradsko kazalište (Circolo) izgrađeno je 1843., a nastalo je preuređenjem fontika za žito iz 1539. Župna crkva sv. Marije današnji oblik poprima u XIV. stoljeću, a tijekom XVI. i XVII. stoljeća pregrađuje se i proširuje. Zvonik je izgrađen 1623. i otvoren je u ljetnim danima. Između župne crkve i palače Battiala-Lazzarini nalazi se i manja kapela iz XVIII. stoljeća, posvećena sv. Stjepanu, s jednim od najljepših i najraskošnijih baroknih crkvenih pročelja u Istri. Unutar gradskih zidina nalazi se i kapela sv. Marije od Karmela iz 1615. Važna su i gradska vrata sv. Flora iz 1646. Glavnim trgom dominira lođa (gradska loža) iz XVII. stoljeća, te gradska palača izgrađena 1900. gdje je danas gradska uprava. Na padinama staroga grada smještene su tri manje crkve: sv. Marije Magdalene iz XIV. stoljeća, sv. Antuna i sv. Marije od Zdravlja iz XV. stoljeća, s vrijednim slikama A. Moreschia. Stari grad u današnje je vrijeme poznat i kao grad umjetnikâ (Labinski ateljeri). Naselje podno brda počelo se razvijati za vrijeme talijanske uprave Labinom netom prije II. svjetskoga rata. Tada je 1940. dovršena gradnja rudarskoga okna i naselja za potrebe rudnika. To naselje je nazvano Pozzo Littorio (ili Podlabin). Tada počinje intenzivniji urbani razvoj u dolini ispod staroga grada koji se naročito nastavio za vrijeme jugoslavenske uprave.

Postoji poučna staza između Labina i Rapca, kuda prolaze turističke staze 423 i 424.

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • OŠ "Matija Vlačić"
  • OŠ "Ivo Lola Ribar"
  • SŠ "Mate Blažine"
  • Centar s osnovnoškolskim obrazovanjem djece s teškoćama u razvoju i stacionarom "Liče Faraguna"
  • Pučko otvoreno učilište (u sklopu je i Osnovna glazbena škola "Matka Brajše Rašana")

Kultura

[uredi | uredi kôd]
Fontana u Labinu

Šport

[uredi | uredi kôd]
  • Nogometni klub Rudar
  • Nogometni klub Iskra Vinež
  • Nogometni klub Rabac
  • Muški rukometni klub Rudar Labin
  • Ženski rukometni klub Rudar
  • Šahovski klub Labin
  • Boćarski klub Rudar
  • Boćarski klub Labin
  • Judo klub Ippon
  • Judo klub Meto
  • Malonogometni klub Albona Potpićan '98
  • Odbojkaški klub Albona
  • Atletski klub Albona
  • Jedriličarski klub Kvarner Rabac
  • Teniski klub Rabac
  • Košarkaški Klub Rudar
  • Kickboxing klub Budokai Labin

Od 1968. održava se malonogometni turnir u jednom od naselja s područja Labinštine.[8][9] Od 2002. održava se Memorijalni malonogometni turnir 'Branislav Farkaš'.[10]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Labin: gradonačelnik, pristupljeno 24. studenoga 2020.
  2. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  3. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  4. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  5. a b Grad Labin. Službene stranice grada Labina. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. travnja 2009. Pristupljeno 31. svibnja 2009.
  6. dzs.hr, STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001., pristupljeno 9. srpnja 2011.
  7. Radio Labin, Radio Labin, pristupljeno 24. siječnja 2023.
  8. https://www.istrapedia.hr/hrv/232/martinski-sv-martin/istra-a-z/
  9. https://www.labin.com/vijesti/jedinstvo-omladinac-pobjednik-najstarijeg-malonogometnog-turnira-u-hrvatskoj-3664
  10. https://istarska-policija.gov.hr/vijesti/odrzan-18-memorijalni-malonogometni-turnir-branislav-farkas/22577

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Labin