Kuber (brdo)
| Kuber | |
|---|---|
| Planina | |
| Položaj | |
| Koordinate | 44°10′05″N 17°53′02″E / 44.16797°N 17.88399°E[1] |
| Država | |
| Najbliži gradovi | Busovača, Zenica, Vitez |
| Fizikalne osobine | |
| Najviši vrh | 846[1] m |
  Kuber Kuber na zemljovidu Bosne i Hercegovine  | |
Kuber je brdo iznad Zenice. Najviša kota je na 846 metara nadmorske visine.
Smješten je u "laktu" rijeke Bosne, prostoru između Busovače i Zenice, gdje rijeka Bosna pravi veliku desnu okuku. Nalazi se iznad sela Dobriljeva kod Zenice.
Potječe iz miocena. Nalazi se u lašvanskom alternirajućem nizu klastita i vapnenaca.[2]
Kuber je bio strateški važan u ratovima 20. stoljeća, Drugome svjetskom i u ratu u BiH. Strateški je važno za nadzor Zenice. Na njemu je strateška komunikacija prema Zenici.
U Drugome svjetskom ratu, vodila se 2. siječnja 1945. presudna bitka za brdo Kuber, kota 772, čiji je položaj bio na domak stare Zenice. Bilo je to u zoni obrane 8. krajiške brigade. Zadnjih mjeseci 1944. godine i početak 1945. godine danonoćne su bile borbe partizanskih i osovinskih snaga. Partizanske snage ometale su povlačenje neprijatelja dolinom Bosne na sjever.[3][4]
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba, Kuber je bio položaj koji dominira nad vitalnom i jedinom komunikacijom HVO-a između Viteza i Busovače. Uzvisina je dominantna na ovom dijelu Lašvanske doline Vitez-Busovača. Iz Zenice su išli svi napadi Armije BiH na HVO.[5] Napadni pravci ABiH išli su preko Kubera prema Ahmićima i Putišu za presjecanje komunikacija Busovača-Vitez- Travnik.[6] Prelaskom Kubera, muslimanske snage su imale opciju napada pravcem Putiš-Lončari s osloncem na Putiš i pravac Nadioci-Sivrino selo, s osloncem na Ahmiće, u kojima je Armija BiH već imali zabijen klin u hrvatske redove, kao što su svoj jedan klin imali zapadno-sjeverozapadno od Viteza na pravcu Stari Vitez-Donja Večeriska - Gačice - Kruščica, odnosno drugi klin južnije od Busovače, u trokutu Lašva-Dusina-Merdani iz kojeg se Armija BiH spojila s točkom koju su postavili kod Kaćuna na cesti Busovača-Kiseljak, čime su Kiseljak odvojili i pretvorili u enklavu.[5] Kuber je bio razdvajao područje pod nadzorom Hrvata i Muslimana, između Zenice prema Nadiocima, Kratinama itd.[7]
- ↑ a b (eng.) Geonames.org Kuber, Bosnia and Herzegovina - T MTS 3289887 (pristupljeno 21. listopada 2018.)
- ↑ (boš.) Academia.edu Envera Huskić: Geomorfološke odlike opštine Zenica, str. 5. i 6., Prirodoslovno-matematički fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2016. (pristupljeno 2. svibnja 2019.)
- ↑ (srp.) znaci.org Đorđe Vučenović: Kota koja se pamti, str. 506
- ↑ (srp.) znaci.org Peti dio. OSMA KRAJIŠKA BRIGADA NA SEKTORU ZENICE, TRAVNIKA I SARAJEVA; BORBE BRIGADE U ZAVRŠNIM OPERACIJAMA, str. 354
- ↑ a b Hrsvijet M.I / Šestorka HercegBosne: Događaji i okolnosti koje su prethodile preventivnom napadu HVO-a u Ahmićima, 17. lipnja 2014. (pristupljeno 1. svibnja 2019.)
- ↑ Zločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Kronologija rata i političkog dogovaranja Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. listopada 2012. (Wayback Machine)
- ↑ (eng.) MKSJ (pristupljeno 1. svibnja 2019.)