Klek
Dodaj infookvir "poluotok". (Primjeri uporabe predloška) |
Ovaj je članak potrebno napisati enciklopedijskim stilom. (Rasprava) |
Ovo je glavno značenje pojma Klek. Za druga značenja pogledajte Klek (razdvojba).

Klek je poluotok koji zatvara Neumski zaljev. Nalazi se većim dijelom u BiH, a sam vrh Kleka je dio Hrvatske.[1]
Na Kleku se nalazi Mediteranetum, botanički rezervat mediteranske flore.
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak pod nazivom: Granični spor u Malostonskom zaljevu. (Rasprava) |


Teritorijalnu pripadnost repa poluotoka Kleka Hrvatskoj osporava BiH. Rep Kleka i otočići Veli i Mali školj u Malostonskom zaljevu su odlukom Vlade Zlatka Mateše 1999. "darovani" susjednoj Bosni i Hercegovini. Predmetom spora je i hrid Lopata kod Neuma.
Privremeni režim granice na moru između Hrvatske i BiH, odnosno dviju općina u tim državama, obiju većinski naseljenih Hrvatima, određen je 1999. godine. Sporazum o privremenoj granici potpisali su Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Nikada nije ratificiran zbog prijepora. Razlog je što su Bosni i Hercegovini pripisani vrh poluotoka Kleka te Veliki i Mali školj u Malostonskom zaljevu temeljem jedne katastarske krivotvorine iz 1974. godine. Velikim propustom takva granica stajala je u prijedlogu pregovaračkog tima RH. Bošnjačka strana drži se tog neratificiranog dokumenta,[2] koristeći se krivotvorinom kao osnovom za daljnje svojatanje hrvatskog pomorja i ometanje ikakva kopnenog spajanja teritorija RH kao Pelješkim mostom, a ohrabreni kompromitiranom arbitražom o Savudrijskoj vali. Suprotno njima, hrvatski i srpski političari u Bosni i Hercegovini daju Hrvatskoj puno pravo na gradnju Pelješkog mosta.
Cjelokupni poluotok je u privatnom vlasništvu hrvatskih neumskih obitelji Kristić, Bačić, Batinović, Lovrić, Džono, Putica, Krmek, Vukasović.[3]
Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima. |
- ↑ author., Ćosić, Stjepan,. Prijevara ili zabluda? : problem granice na području poluotoka Kleka. ISBN 978-953-57304-0-8. OCLC 847195180CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Hrsvijet.net Nino Raspudić: Pelješki most, Neum i fiktivna bošnjačka mornarica, 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
- ↑ Kamenjar.com Dodik podržava gradnju Pelješkog mosta, ali ga ‘muči’ jedan drugi most 19. kolovoza 2017. (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)