Josip Mrzljak

U ovom članku je uočen jednostrani prikaz teme. (Rasprava)Članak je potrebno nadopuniti na način da prikazuje i druga gledišta.

Monsinjor Josip Mrzljak
biskup varaždinski u miru
BONUM FACERE
Rođen	19. siječnja 1944. Vukovar
Zaređen za svećenika	16. studenog 1969.
Služba	biskup varaždinski u miru
Portal: Kršćanstvo
Portal o životopisima

Josip Mrzljak (Vukovar, 19. siječnja 1944.^[1]) prelat je Katoličke Crkve i drugi biskup varaždinski.

Rodio se u Vukovaru u obitelji Vladimira i Barice rođene Šimecki, koji su prethodno živjeli u Krašiću, odakle su i rodom, no potom su se preselili u Vukovar gdje je otac dobio namještenje kao državni službenik. Nešto više od godinu dana kasnije, otac mu je nestao za vrijeme „vukovarske kristalne noći”, 12. travnja 1945., a vjerojatno su ga ubili komunisti. Te noći bez ikakva suđenja nestala su 92 Vukovarca. Dan kasnije smaknuto je još 98 osoba. Ukupno je u poslijeratnom komunističkom teroru ubijeno 384 mještana Vukovara i većini se ne zna gdje su pokopani. Nakon te stravične noći Josip se s majkom i sestrom vraća u Krašić. Spomen na oca i žrtve dočekao je 2008., kad je ispred župne crkve sv. Filipa i Jakova postavljen zavjetni križ za sve nevine hrvatske žrtve komunističkog terora koji je počeo nakon ulaska partizanskih snaga u Vukovar. Prisjećanje na stotine žrtava počelo se obilježavati 2004. godine.^[2]

Iz tog vremena Mrzljak navodi da je Tito, u pratnji Koste Nađa i Aleksandra Rankovića, rekao građanima na Kapucinskom trgu u Varaždinu 20. svibnja 1945.: »U Varaždin nisam došao službeno govoriti o politici, već da obiđem jedinice JA koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.«^[3]

U Krašiću završava osmogodišnju školu, a 1959. odlazi u Nadbiskupsko dječačko sjemenište u Zagrebu, na kojem 1963. i maturira. Studij teologije završava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. 16. studenog 1969. nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika.

Neposredno nakon svećeničkog ređenja Mrzljak je pastoralno djelovao u više župa, a potom je bio kapelan u župi sv. Nikole u Koprivnici. U Ozlju je proveo osam godina kao župnik, a nekoliko je godina iz Ozlja upravljao i župom Vrhovac. Od 1980. bio je 18 godina župnik u Sesvetskom Kraljevcu. Godine 1998. zagrebački nadbiskup Josip Bozanić imenovao ga je biskupskim vikarom za svećenike i ravnateljem pastoralnih ureda Nadbiskupskog duhovnog stola. Ubrzo je postao i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Za biskupa je zaređen 6. veljače 1999. te je primio službu pomoćnog biskupa zagrebačkog. Kao pomoćni biskup zagrebački obnašao je razne dužnosti na razini Hrvatske biskupske konferencije. Tako je bio predsjednik Vijeća HBK za kler, predsjednik Hrvatskog Caritasa, predsjednik biskupske komisije HBK za Hrvatski Caritas i predsjednik biskupske komisije HBK za odnose s državom.

Dne 20. ožujka 2007. objavljeno je u Vatikanu da ga je papa Benedikt XVI. imenovao varaždinskim biskupom, a ustoličen je 31. ožujka u varaždinskoj katedrali. Mrzljak je na ovom mjestu zamijenio preminulog biskupa Marka Culeja. Dne 1. kolovoza 2019. odlazi u mirovinu.^[4]

• Križni put trojice biskupa (2003.)^[5]

Godine 2020. objavljen je zbornik Činiti dobro, u povodu Mrzljakove 75. obljetnice života, 50. obljetnice svećeništva i 20. obljetnice biskupstva. Uz ostalo, zbornik donosi i izbor iz njegovih tekstova, propovijedi i poruka.^[6]

Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima (literatura, internetske stranice itd.).Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora.

Mrežna mjesta

• Mons. Josip Mrzljak, www.biskupija-varazdinska.hr