Husein Kavazović

Husein ef. Kavazović
Rođenje	3. srpnja 1964., Gradačac
Zanimanje	teolog
13. reis-ul-ulema
2012 – trenutačno
Prethodnik	Mustafa ef. Cerić

Husein ef. Kavazović (Gradačac, 3. srpnja 1964.), bošnjački je teolog, trenutačni 13. po redu reis-ul-ulema u Bosni i Hercegovini.

Husein ef. Kavazović je rođen 3. srpnja 1964. godine u Jelovče Selu kod Gradačca, u Bosni i Hercegovini.^[1] Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu je završio 1983. godine. Na Šerijatskom fakultetu Sveučilišta Al-Azhar u Kairu je studirao u razdoblju od 1985. do 1990. godine. Magistarski rad i doktorsku disertaciju obranio je na Fakultetu islamskih znanosti u Sarajevu, iz područja šerijatskog prava.^[2][3]

Radno iskustvo stjecao je kao imam, hatib i mualim u džematima u Srebreniku i Gradačcu. Obavljao je dužnost muftije tuzlanskog u razdoblju od 1993. do 2012. godine. Nedugo nakon imenovanja na položaj muftije tuzlanskog, zajedno s još devet članova delegacije Okruga Tuzla biva zarobljen u Konjicu i odveden u logor HVO-a, a odatle predan u logor Vojske bosanskih Srba. Nakon sedam mjeseci ponovo je na slobodi i vraća se u Tuzlu.^[4]

Kao muftija tuzlanski posebno je zaslužan za obnovu i rad Tuzlanskog muftiluka i Behram-begove medrese u Tuzli. Svojim zalaganjem je doprinio podizanju zgrade Biblioteke Behram-beg u Tuzli. Jedan je od pokretača Centra za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama u Smolućoj kod Lukavca, prve ustanove za rehabilitaciju ovisnika u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovine. Radio je na pokretanju i razvoju Agencije za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Učestvovao je u obnovi i izgradnji velikog broja džamija u bosanskom Podrinju i bosanskoj Posavini.

Istovremeno, snažno se angažirao i na zbrinjavanju prognanog i izbjeglog stanovništva iz Istočne Bosne tokom agresije, a potom i u obnavljanju infrastrukture Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i povratku muslimana u mjesta iz kojih su protjerani. Bio je član i predsjednik Savjetodavne radne grupe za definiranje sadržaja u izradi projektne dokumentacije za kompleks Memorijalnog centra Potočari-Srebrenica.^[5]

Godine 2012. izabran je za reis-ul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U njegovom mandatu na položaju reis-ul-uleme Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini provela je izmjene Ustava i značajne reforme u mnogim područjima djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i bošnjačkoj muslimanskoj dijaspori.^[6] Obnovljene su džamije Ferhadija u Banjoj Luci i Aladža u Foči, te otvorena novoizgrađena Ljubljanska džamija.

Govori arapski i služi se engleskim jezikom.^{[7][8][9][10]}

Husein ef. Kavazović je često meta prijetnji vehabija i islamskih radikala.

Krajem 2015. godine Kavazoviću je islamski ekstremist Abdullah Armin Čurt iz Sirije putem društvene mreže Facebook uputio prijetnje smrću. On je tom prilikom poručio: "A Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio".^[11]

Godine 2016. islamski ekstremista iz Siriji Amir Selimović je iz te zemlje izravno zaprijetio Kavazoviću zbog akcije koju je tada povela Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kako bi se u ovoj zemlji rasformirale ilegalne vjerske zajednice koje su formirali samozvani imami-propagatori radikalnog islamizma. Selimović je tom prilikom poručio "Molim Allaha da reis-ul-ulemu u Bosni i Hercegovini Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike .... zakoljem nasred Baščaršije.^[12]

Godine 2017. u izdanju ISIL-ovog magazina Rumiyah (Rim) propagandisti te organizacije pozvali su svoje simpatizere da ubijaju šejhove tavagita (sve ono što se obožava mimo Alaha, a što simpatizeri ove ideologije koriste da opravdaju ubijanje nevinih ljudi). Uz tekst je objavljena fotografija reis-ul-uleme Huseina ef. Kavazovića, kao i fotografije muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koje su opisali kao murteddske (otpadnici od islama) vođe neislamske zajednice. U magazinu je tom prilikom naglašavano da je "ubijanje murtedda draže i priječe od ubijanja pravih kafira (nervjernika)".^[13]

• Dvije kodifikacije šerijatskog porodičnog prava (Sarajevo, 2012)
• Kodifikacija šerijatskog građanskog prava na temeljima hanefijske pravne škole (Sarajevo, 2019)
• Prijevod i komentar na djelo: Muḥammad Qadrī paše, Murshid al-Ḥayrān: Kodifikacija šerijatskog imovinskog prava (Sarajevo, 2019.)
• Prirodno pravo kod Mu'tazila (Sarajevo, 2019.)

• »Te nezaštićene ljude ubili su četnici i ako želite da im se osvetite uzmite pušku i idite na linije obrane, a svoj gnjev nipošto nemojte da ispoljavate na Srbima koji žive na prostoru pod kontrolom Armije RBiH, niti nad srpskim oficirima bilo gdje. Jer Srebreničane su pobili četnici, a svi Srbi nisu četnici.«
  • Husein ef. Kavazović nakon genocida u Srebrenici, 1995.

• »Mekteb je najvažnija ustanova unutar Islamske zajednice.^[14]«
  • Husein ef. Kavazović, 2022.

• Reis-ul-ulema
• Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Husein Kavazović
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi Husein Kavazović

• Husein ef. Kavazović na islamskazajednica.ba

v • u Reis-ul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini • Mustafa Hilmi Hadžiomerović (1882. – 1893.) • Mehmed Teufik Azabagić (1893. – 1909.) • Sulejman Šarac (1910. – 1912.) • Mehmed Džemaluddin Čaušević (1914. – 1930.) • Ibrahim Maglajlić (1930. – 1936.) • Fehim Spaho (1938. – 1942.) • Ibrahim Fejić (1947. – 1957.) • Sulejman Kemura (1957. – 1975.) • Naim Hadžiabdić (1975. – 1987.) • Husein Mujić (1987. – 1989.) • Jakub Selimoski (1991. – 1993.) • Mustafa Cerić (1998. – 2012.) • Husein Kavazović (2012. – ) •