Hrvatska kulturna baština

Hrvatska kulturna baština skup je svih običaja, tradicija i dobara u hrvatskoj povijesti.

Podrobniji članak o temi: Nematerijalna kulturna baština

Iako po veličini teritorija jedna od manjih zemalja u svijetu, Hrvatska bogata je raznolikom kulturnom baštinom. Uz brojne materijalne ostatke koji svjedoče o kontinuiranoj prisutnosti čovjeka na ovim prostorima, očuvan je i veliki dio nematerijalne baštine, posebne po tome što je veoma slojevita. Hrvatska je zemlja živih ostataka pradavnih običaja i vjerovanja, te njihovih transformiranih i ponovno oživljenih oblika. Razni običaji i znanja predstavljaju se na brojnim manifestacijama u zemlji i svijetu, a sve se više i implementiraju u suvremeni život.

U prošlosti ovim su prostorom prošli mnogi narodi i ostavili svoj trag vidljiv i danas u nekim segmentima kulture. Tu se isprepliću brojni utjecaji od vremena raznih prethistorijskih kultura do raznih naroda poput Ilira, Grka, Rimljana, te vladavina Austro-Ugarske i dugotrajnog (uglavnom osvajačkog) prisustva Otomanskog carstva. Najveći trag ostavili su Hrvati tijekom seobe Slavena, koji stižu na ove prostore, prema materijalnim dokazima, u 7. stoljeću. Ovi brojni utjecaji ne samo da su se ispreplitali nego su na ovom prostoru stvorili osebujnu cjelinu, koju je lokalna zajednica formirala na jedinstven i neponovljiv način. Tek su neki od mnogobrojnih živućih primjeraka nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj ovdje navedeni, a zajedno sa svim ostalim oblicima tvore neprocjenjivu mrežu iznimne vrijednosti i jedinstvenosti u svijetu.

• Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što^[1]

• Govor otoka Suska
• Žminjski govor
• Bednjanski govor
• Istro-rumunjski govori
• govor posavskoga sela Siče
• govor Huma na Sutli
• govor i toponimija sela Vidonje
• kajkavski donjosutlanski (ikavski) dijalekt

Plesovi:^[2]

• Drmeš
• Kolo
• Linđo
• Taraban
• Trusa
• Trojanac

Pjesme:^[2]

• Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje po istarskoj ljestvici
• Bećarac
• Brojkavica, brojalica
• Klapsko pjevanje
• Putnička pjesma

Glazbala:^[2]

• dvojnice
• tambura
• tambura samica
• gajde, mih
• lirica, lijerica
• fićoške
• drombulje
• diplice, diple
• svirale
• gusle
• harmonika triestina^[3]

• ljelje
• betlemaši
• u Cvitnicu Jelo (Bošnjaci)
• Jela (Račinovci)
• kiti bunar (Babina Greda)
• Adam i Eva (Županja)
• jahači

• Bednjanska svadba na bednjanskom govoru

• Đakovački vezovi
• Picokijada – Legenda o picokima
• Varaždinske barokne večeri
• Vinkovačke jeseni

• Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja
• Hrvatsko čipkarstvo na Pagu, Hvaru, Lepoglavi i općine Sveta Marija^[4]
• tkanje na stanu
• pravila održavanja i odijevanja tradicijske narodne nošnje
• zlatovez i svilovez
• splet i rasplet
• valjanje vune
• tradicijske frizure i oglavlja
• umijeće izrade i kultura odijevanja dalmatinskog veštita^[5]

• Brački vitalac
• Lički sir škripavac
• Sinjski arambaši
• Slavonski kulen/kulin
• Soparnik
• Zagorski domaći štrukli
• Samoborski koruzni kruh^[6]

• Sinjska alka
• Moreška
• igra loptom u Trilju
• Picigin

• Festa sv. Vlaha
• Zvončari Kastavštine
• ljelje u Gorjanima
• Procesija križa na Hvaru (Za Križen)

• građevinske vještine (izrada krova, nabijanje zemljanog poda, izrada zida od naboja, pletenje ograde od šiblja, mazanje pletera)
• lončarstvo
• medičarstvo i licitarstvo
• ugljenjarenje
• bunarenje
• tradicijske tehnike ukrašavanja uskrsnih jaja
• licitarska srca
• šaranje tikvica
• šibenska kapa
• šibensko puce
• umijeće izgradnje rovinjske batane

• Kulturna baština
• Nematerijalna svjetska baština
• Autohtonost
• Izvorno hrvatsko
• Nematerijalna kulturna baština
• Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini
• Hrvatska pisana kultura

• Popis zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture Hrvatske

• Kulturna i prirordna baština na području Republike Hrvatske  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. travnja 2012. (Wayback Machine)
• Portal Hrvatska kulturna baština - digitalna zbirke i građa hrvatske kulturne baštine
• Mačevni plesovi
• Web Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

v • u Svjetska baština u Hrvatskoj Kulturna baština (8) Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Dubrovnik (1979.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.) Prirodna baština (2) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.) • Plitvička jezera (1979.) Nematerijalna svjetska baština (22) Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Međimurska popevka (2018.) • Nijemo kolo (2011.) • Ojkanje (2010.) • Pljočkanje5) (2022.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (ljelja) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Sokolarstvo6) (2021.) • Suhozid7) (2018.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Tradicija uzgoja lipicanaca8) (2022.) • Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj (2022.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Transhumanca (2023.) 6) 1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske 2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske 3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] 4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 5) Zajednička svjetska baština Hrvatske, Italije, Cipra, Belgije i Francuske 6) Zajednička svjetska baština više zemalja 7) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske 8) Zajednička svjetska baština Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Italije Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.