Prijeđi na sadržaj

Distonija

Izvor: Wikipedija

Distonija je neurološki poremećaj koji uzrokuje nevoljne i često bolne mišićne kontrakcije. Ove kontrakcije dovode do ponavljajućih pokreta ili neprirodnih položaja tela. Distonija može uticati na jedan mišić, grupu mišića, ili čak celu muskulaturu tela. Simptomi distonije mogu varirati u težini, od blagih, koji su samo neprijatni, do vrlo ozbiljnih, koji značajno utiču na kvalitet života.

Glavni tipovi distonije:

[uredi | uredi kôd]
  1. Fokalna distonija: Pogađa jedan deo tela, kao što su vrat (cervikalna distonija ili tortikolis), ruke (pisarska grča), ili oči (blefarospazam).
  2. Segmentalna distonija: Pogađa dve ili više susednih delova tela.
  3. Generalizovana distonija: Pogađa veći deo tela, obično noge i torzo.
  4. Hemidistonija: Pogađa jednu stranu tela.

Uzroci distonije

[uredi | uredi kôd]

Distonija može biti genetski uslovljena ili stečena zbog povreda, infekcija, trovanja ili drugih neuroloških poremećaja. Najčešće su tačni uzroci nepoznati (idiopatska distonija), ali se veruje da disfunkcija bazalnih ganglija u mozgu ima važnu ulogu.

Lečenje distonije

[uredi | uredi kôd]

Lečenje zavisi od tipa i težine distonije, a uključuje:

  • Lokalne injekcije botoksa za opuštanje zahvaćenih mišića
  • Lekove koji smanjuju simptome
  • Fizioterapiju i vežbe za poboljšanje funkcionalnosti i smanjenje bolova
  • Duboku moždanu stimulaciju u težim slučajevima, gde se koristi implantacija elektroda za regulaciju rada mozga