Brazilin

Brazilin ${\displaystyle {\ce {C16H14O5}}}$
Kemijska struktura brazilina
IUPAC nomenklatura	(6aS, 11 bR) -7,11b-dihidro-6H-indeno [2,1-c] kromen-3,6a, 9,10-tetrol
Ostala imena	Brazilin Prirodno crvena 24 CI 75280
Identifikacijski brojevi
CAS broj	474-07-7 ✓
EC broj	207-477-6 ✓
PubChem broj	73384 ✓
Osnovna svojstva
Molarna masa	286,283 g·mol−1
Izgled	Blijedožute kristalne iglice
Talište	250 °C
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti nepoznat znak opasnosti
Međunarodni sustav mjernih jedinica primijenjen je gdje god je to bilo moguće. Ako nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.
Portal:Kemija

Brazilin je prirodno bojilo, C₁₆H₁₄0₅, koje se dobiva redukcijom brazileina, koji kristalizira u blijedožutim iglicama. Brazilein, C₁₆H₁₂0₅ (CI 75280), kristalizira u obliku srebrnosjajnih listića. Topljiv je u alkalijama (tamnocrvena boja) i u vrućoj vodi (narančasta fluorescencija). Brazilein se nalazi u drveću roda Caesalpinia (lat. Caesalpinia crista, C. brasiliensis i druge). Upotrebljava se za bojenje vune i svile, a boja ovisi o močilu. Močilo s aluminijskim solima daje ljubičastu boju, s kositrenim solima narančastosmeđu, a sa željeznim solima ljubičastosivu. Metalni kompleksi služe kao pigmenti za izradu slikarskih boja. Brazilein se upotrebljava kao oksidometrijski indikator i za bojenje histoloških preparata.^[1]

Podrobniji članak o temi: Prirodna bojila

Prirodna bojila su obojeni organski spojevi koji se nalaze u stanicama biljaka i životinja, te u mikroorganizmima. Prirodna bojila mogu se u njima nalaziti u slobodnom obliku (kurkumin) ili u spoju sa šećerom i bjelančevinama. Neka su bojila (indigo, antikni purpur) bezbojna, pa se od njih dobiva obojen spoj oksidacijom, fermentacijom ili fotokemijskim postupkom.

Prema kemijskoj konstituciji heterociklička prirodna bojila mogu se svrstati u dvije skupine: bojila s kisikovim atomima i bojila s dušikovim atomima u prstenima. Od bojila koja danas imaju neko praktično značenje u prvoj su skupini: brazilein, hematein, oenin i santalin, dok su u drugoj skupini: antikni purpur, indigo i klorofil.

Brazil-drvo (port. brasa: žar od germ. brasa) ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata) je crveno, tvrdo i žilavo drvo; raste u Južnoj Americi (po tom je drvetu dobio ime Brazil); pod istim se imenom prodaje i drvo drugih vrsta Caesalpinia. Upotrebljava se za dobivanje crvene tinte i crvene boje, a služi i u stolarstvu, rezbarstvu i tokarstvu.^[2]

Crvena kora brazil-drva (lat. Caesalpinia echinata). Po brazil-drvetu Brazil je dobio ime. Srž ili gredica (daska) od brazil-drveta. Brazil-drvo ili pernambuk-drvo (lat. Caesalpinia echinata)