Bespuća povijesne zbiljnosti

Bespuća povijesne zbiljnosti
Bespuća povijesne zbiljnosti na hrvatskome i stranim jezicima
Autor	Franjo Tuđman
Izdavač	Nakladni zavod Matice hrvatske
Datum (godina) izdanja	1989.
Vrijeme (mjesto) nastanka	Zagreb
Broj stranica	505

Bespuća povijesne zbiljnosti su polemičko-povijesno djelo Franje Tuđmana, prevođeno i na strane jezike.

Knjigu je Tuđman pripremao od ranih 1980-ih,^[1] a objavio 1989. – 1990. godine.^[2]

Bespuća se mogu odrediti kao dijelom polemika s političko-ideološkim protivnicima iz Tuđmanova komunistička razdoblja, a dijelom filozofski pokušaj meditacije nad nasiljem u svjetskoj povijesti. Djelo je i pokušaj artikulacije težnje za profiliranjem političke djelatnosti koja će svoj izraz dobiti u borbi za hrvatsku samostalnu državu. Najveći broj ilustracija za svoje tvrdnje o filozofiji povijesti crpi iz knjige Barbare Tuchman o „zlosretnom 14. stoljeću”, dok su klasični filozofi povijesti, kao i istaknutiji domaći geopolitičari (Ivo Pilar i Milan Šufflay) slabo zastupljeni u djelu. U svojemu pojmovnom instrumentariju knjiga je bila pomalo zastarjela već u trenutku izlaska: autorovo pozivanje na marksističke autoritete predstavljalo je anakronizam i u trenutku objave.^{[nedostaje izvor]}

Predmet čestih kritika je Tuđmanov kritički pogled na neka glavnostrujaška tumačenja. U cijelom jednom poglavlju, naslovljenom „O historijatu umnožaba ratnih zločina i stvaranja "jasenovačkog" mita i "bleiburškog" mita”, Tuđman podrobno analizira to pitanje.^[3] Namjerom pobijanja „glavnog velikosrpskog mita”, Jasenovca, statistikama je potkrijepljivao proizvoljnost dotadašnjih procjena o žrtvoslovlju tijekom Drugoga svjetskog rata. Naveo je i dosta povjesničara koji problematiziraju brojke o stradanju Židova pod nacističkim režimom, držeći upitnom tezu o 6 milijuna poubijanih Židova. Ti istraživači smatraju da se točna brojka ne može odrediti, ali da je bliža procjeni od 4 milijuna, a ne 6 milijuna.^{[nedostaje izvor]} U djelu otvara i temu židovskih kapoa u koncentracijskim logorima (tj. o «suradnji» židovskih logoraša s nacističkim nadzornicima, uglavnom po memoarima hrvatskoga komunista Ante Cilige, koji je proveo godinu dana kao zatočenik u Jasenovcu).^{[nedostaje izvor]}

Tuđman je također tvrdio da je „orkestrirana navala” srpskih povjesničara na Katoličku Crkvu i njezinu ulogu među Hrvatima, napose tijekom Drugoga svjetskog rata, zapravo nastavak i primjena Stojanovićeve teze s početka 20. stoljeća.^[1]

Jezikoslovno nasljeđe djela je ulazak nekih Tuđmanovih novotvorenica u hrvatski jezik.^{[nedostaje izvor]}

• Dio prvi
  • Povijest i životna sudba
    • I. O orisu jasenovačkog mita i teza o genocidnosti hrvatstva
    • II. O »Eri tuđmanovštine« ili otkada i o čemu je spor
      • 1. U sukobu s dogmatsko unitarističkim nagnućima na strategijskom području narodne obrane
      • 2. U viru ključnog spora oko sloma monarhističke Jugoslavije i Hrvatske u NOR-u
      • 3. U procjepu političkog voluntarizma i znanstvenog nastojanja
      • 4. U žrvnju obračuna dogmatskih snaga s demokratsko-progresivnim strujama
• Dio drugi
  • Povijest kao zločinidba i mitska pričimba
    • I. O historijatu umnožaba ratnih žrtava i stvaranja »jasenovačkog« mita i »bleiburškog« mita
    • II. Tragovima povijesne (pre)ozbiljnosti i nerazboritosti
      • 1. Pri-činidbe mitomanske pri-povijesti
      • 2. O ratnim i genocidnim zlodjelima u ranijoj povijesti
      • 3. U sjeni »holokausta«
      • 4. Svedobna sveudiljnost genocidne činidbe
• Dio treći
  • Filozofija i povijesno zlo
    • I. Prazdvajanja ljudskog uma nad bivstvom nasilja
      • 1. U mitologijsko-religijskom mudroslovlju
      • 2. U antičkom filozofskom umovanju
      • 3. U kršćanskoj skolastici
    • II. Promišljanja smisla neizbježiva zla
      • 4. U humanističko-renesansnom povijesno-misaonom grotlu
      • 5. Na putovima racionalizma
      • 6. U razboru prosvjetiteljskom
      • 7. U obzorju europske klasike
    • III. Osmišljavanje svrhovitosti i besciljnosti sile
      • 8. Na inačištu suglasja i opreka s filozofskim nasljeđem
      • 9. U domišljanju pacifističkom i marksističkom
      • 10. U faštističko-nacističkom procijepu volje i raz-uma
      • 11. U suvremenom promišljanju svevremenskoga bezgraničja zlosilja
      • 12. U razdvojbi - zdvojnosti
• Dio četvrti
  • Povijesne činjenice i neznanstvene teorije
    • I. Izopaka povijesno-znanstvenih činjenica
      • 1. O vjerodostojnosti izvora i svjedočanstava o ratnim žrtvama
      • 2. O dosadašnjim znanstvenim spoznajama
    • II. Mitska podloga teorija o genocidnosti hrvatstva
      • 3. Od mita do teorija o genocidnosti svakog hrvatstva
      • 4. O povijesnoj krivnji katoličke Crkve
      • 5. O prosudbama nacionalizma i separatizma hegemonizma i federalizma
  • Zaglavak
• Pretpostavke za ozbiljenje povijesne razboritosti
• Kazalo imena^[4]

hrvatsko

Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja,

• Zagreb, 1989.;
• II. izd. 1989.,
• III. i IV. izd. 1990.^[2]

njemačko

• Irrwege der Geschichtswirklichkeit : eine Abhandlung über die Geschichte und die Philosophie des Gewaltübels, Školska knjiga: Zagreb, 1993.^[5]

• Macan, Trpimir. 1989. Franjo Tuđman: "Bespuća povijesne zbiljnosti", Zagreb, 1989. Republika: časopis za književnost. 45 (11–12): 212–217. ISSN 0350-1337 (COBISS.SI)