Prijeđi na sadržaj

Baljci (Ružić)

Koordinate: 43°49′N 16°18′E / 43.82°N 16.30°E / 43.82; 16.30
Izvor: Wikipedija
Baljci
Država Hrvatska
Županija Šibensko-kninska
Općina/gradRužić
Najbliži veći gradDrniš

Površina26,7 km2[1]
Visina408 mnm
Koordinate43°49′N 16°18′E / 43.82°N 16.30°E / 43.82; 16.30

Stanovništvo (2021.)
Ukupno8 [2]
– gustoća0 st./km2

Odredišna pošta22320 Drniš [3]
Pozivni broj+385 (0)22
AutooznakaŠI

Zemljovid

Baljci na zemljovidu Hrvatske
Baljci
Baljci

Baljci na zemljovidu Hrvatske

Baljci su selo u općini Ružić, u Šibensko-kninskoj županiji.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Selo se prostire od padina planine Svilaje do rijeke Čikole koja teče Petrovim poljem. U SFR Jugoslaviji Baljci su pripadali općini Drniš, a danas su u općini Ružić.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, Baljci su imali 470 stanovnika, 453 Srba, 13 Hrvata 4 ostalih.

Naselje Baljci: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
549
420
443
490
489
541
562
690
625
649
617
633
641
470
2
3
8
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Do 1910. iskazivano pod imenom Baljke. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

[uredi | uredi kôd]

Nalazi se u sastavu općine Ružić.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Istraživanjem je dokazano da je čovjek boravio na području Baljaka i cijelog Petrova Polja to jest drniške krajine još prije 18 000 godina, te da su mu pećine služile kao privremeni zaklon, pogodan zbog blizine Čikole, u stalnoj potrazi za lovinom.

O postojanju života u doba prelaska brončanog u rano željezno doba govore nam lokaliteti kod Baline glavice (oko koje se kasnije razvio rimski Municipium Magnum), grobni humak u Donjim Kričkama, te pećina u Podumcima.

Većina gradina na ovom području potječe s početka starijeg željeznog doba (1000. – 500. prije Krista), od kojih svakako možemo izdvojiti Gradinu iznad Baljaka blizu Jošića Grede, Balinu Glavicu,tragove gradine u Kadinoj Glavici, gradina na području Tepljuha (pretpostavlja se kasniji lokalitet Promone), nad Badnjom Andabakina gradina i utvrđeno zdanje Kalun. Prodiranje Rimljana u ove krajeve donosi utvrđivanje u rimska naselja Magnum (Balina Glavica), Promona (vjerojatno Tepljuh), te Burnum iznad Manojlovačkih Slapova.

Lokaliteti koji svjedoče o rimskoj povijesti su ostaci vodovoda na Promini, nedaleko od izvora Točak, te vodovod u Petrovu Polju, na brdu Trlabetuša, kao i rimski sarkofag pronaden u Varoši.

Selo je bilo važno velikosrpsko uporište u Domovinskom ratu iz kojeg su napadana okolna naselja.

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. lipnja 2012. Pristupljeno 18. prosinca 2011. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.