Andrija Matijaš Pauk
| Andrija Matijaš | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 31. srpnja 1947. |
| Mjesto rođenja | Marina, Hrvatska |
| Datum smrti | 9. listopada 1995. |
| Mjesto smrti | Mrkonjić Grad |
| Nacionalnost |  Hrvat
|
| Državljanstvo | RH |
| Nadimak | Pauk |
| Supruga | Nada r. Šerbez |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Čin |  General bojnik (postumno)
|
| Ratovi | Domovinski rat |
| Važnije bitke | Operacija Maslenica Operacija Skok-1 Operacija Zima '94. Operacija Skok-2 Operacija Ljeto '95. Operacija Oluja Operacija Južni potez |
| Vojska |  Jugoslavenska narodna armija Hrvatska vojska
|
| Rod vojske |  Hrvatska kopnena vojska
|
| Jedinice |  4. gardijska brigada "Pauci"
|
| Odlikovanja |    
|
Andrija Matijaš Pauk (Pozorac, Marina kod Trogira, 31. srpnja 1947. - Podrašnica kod Mrkonjić Grada, 9. listopada 1995.[1]) hrvatski general bojnik, ratni zapovjednik Domovinskog rata.
Andrija Matijaš Pauk rođen je 31. srpnja 1947. u Marini kod Trogira, gdje je pohađao osnovnu školu. Srednju dočasničku "Školu za oklopno-mehanizirane postrojbe Jugoslavenske narodne armije" (JNA) završio je u Banjoj Luci. U JNA je službovao po slovenskim vojarnama.[2] Bio je profesionalni vojnik, stručnjak za tenkove i oklopnu borbu, te izvrstan sportaš u više disciplina.
Na početku Domovinskog rata i stvaranja Hrvatske vojske pridružio se brojnim dragovoljcima u obrani Hrvatske, u čijim je redovima njegovo vojno znanje bilo itekako dobrodošlo. "Vatreno krštenje" doživio je na Banovini, a potom dolazi u 4. gardijsku brigadu, u kojoj je ostao do kraja. Kao zapovjednik jedne od satnija pokazao je iznimno ratničko umijeće i golemu hrabrost, a od prvih zarobljenih tenkova ustrojava oklopnu bojnu i postaje njezinim zapovjednikom.
Nakon uspješnih borbi za Dubrovnik, tijekom kojih je najzapaženiju ulogu odigrao prilikom oslobađanja sela Uskoplje i Golubovog kamena, nastavlja nizati pobjede na šibenskom i zadarskom bojištu, a u operaciji Maslenica biva ranjen gelerima iz neprijateljskog tenka u bici sa srpskim paravojnim snagama za Paljuv 1.2.1993, no unatoč tome ne posustaje. Za vrijeme akcije "Maslenica" tada svojim gardistima iz oklopno-mehanizirane bojne izgovara riječi "Kad krenemo gorit će nebo i zemlja", Nizale su se akcije i operacije jedna za drugom - Zima '94.(Planina Dinara, Livanjsko Polje) posebno što je svoju oklopnu bojnu uspeo na 1200 metara n/v što je bio iznenađujući faktor za srpske snage, Skok-1, Skok-2, Ljeto '95., Operacija Maestral, Operacija Južni potez. Kao načelnik stožera uspješno vodi 4. gbr u pripremama za Oluju, a sa svojim tenkistima u Knin je ušao kao zamjenik zapovjednika te čuvene brigade HV-a.
Poginuo je 9. listopada 1995. tijekom akcije Južni potez u sukobu sa srpskim snagama u selu Podrašnica na ulazu u Mrkonjić-Grad u BiH.[1] I toga posljednjeg dana rata bio je u prvim redovima predvodeći Četvrtu. Njemu u spomen ta ratna brigada Hrvatske vojske dobila je naziv Pauci, a njihova kninska vojarna također nosi njegovo ime.
- 1991. - zapovjednik samostalne satnije
- 18. lipnja 1992. - zapovjednik Oklopne satnije 4. gardijske brigade HV-a;
- 10. studenog 1992. - zapovjednik Oklopne bojne 4. gardijske brigade HV-a;
- 1. listopada 1993. - načelnik oklopnih postrojbi 4. gardijske brigade HV-a;
- 1. listopada 1994. - načelnik stožera 4. gardijske brigade HV-a;
- krajem srpanja 1995. - zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade HV-a;
- 5. svibnja 1992. - bojnik,[3]
- stožerni brigadir
- general bojnik - čin mu je dodijeljen posmrtno
General-bojnik Andrija Matijaš-Pauk odlikovan je:
- Redom kneza Domagoja,[4]
- Redom bana Jelačića,[5] (posmrtno)
- Redom Nikole Šubića Zrinskog
- Spomenicom domovinskog rata.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
- Janko Bobetko: Sve moje bitke, Zagreb, 1997.
- ↑ a b domovinskirat.hr[neaktivna poveznica] pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ Andrija Matijaš Pauk, General bojnik, zamjenik zapovjednika 4. gardijske brigade. Večernji list. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. kolovoza 2014. Pristupljeno 29. studenoga 2013.
- ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ narodne-novine.nn.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2015. (Wayback Machine) pristupljeno 30.6.2009.
- ↑ narodne-novine.nn.hr pristupljeno 30.6.2009.