Andrija Hebrang (sin)
Andrija Hebrang | |
---|---|
Rođenje | 27. siječnja 1946. Beograd, Srbija |
Stranka | HDZ (1990. – 2024.) nezavisan (2024. – danas) |
ministar zdravstva i socijalne skrbi Dopredsjednik Vlade | |
23. prosinca 2003. – 25. veljače 2005. | |
Prethodnik | Andro Vlahušić |
Nasljednik | Neven Ljubičić |
ministar zdravstva i socijalne skrbi | |
12. listopada 1993. – 14. svibnja 1998. | |
Prethodnik | Juraj Njavro |
Nasljednik | Željko Reiner |
ministar zdravstva i socijalne skrbi | |
30. svibnja 1990. – 12. kolovoza 1992. | |
Prethodnik | ured stvoren |
Nasljednik | Juraj Njavro |
6. ministar obrane Republike Hrvatske | |
11. svibnja 1998. – 12. listopada 1998. | |
Prethodnik | Gojko Šušak |
Nasljednik | Pavao Miljavac |
Andrija Hebrang (Beograd, 27. siječnja 1946.), hrvatski političar, liječnik i profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Andrija Hebrang rodio se u Beogradu, 1946. godine. Sin je Andrije Hebranga, poznatog hrvatskog političara i Olge Strauss, iz bogate pakračke židovske obitelji. Njegov otac bio je visokopozicionirani član Komunističke partije i partizanski borac, te blizak prijatelj Josipa Broza Tita. Međutim, 1949. njegov otac gubi simpatije među visokim dužnosnicima stranke, optužen je za izdaju i smaknut. Nadnevak njegove smrti je nepoznat, no može se reći da je poginuo 1949. u zatvoru u Beogradu; okolnosti ostaju nepoznate kao i mjesto njegovog tijela.
Mladi Andrija, zajedno s majkom i ostalom obitelji, stavljen je u kućni pritvor 1948. godine. Njegova majka provela je u zatvoru dvanaest godina, pa su djeca živjela s tetkom Ilonom u Zagrebu. Živjeli su siromašno, kako je Ilonin suprug poslan na Goli otok na nekoliko godina, morala je sama uzdržavati troje mlade djece. Andrija je ponovno vidio majku s jedanaest godina, a puštena je iz zatvora 1960. godine Obitelj je bila prisiljena promijeniti prezime u Markovac kako bi Olga lakše našla posao, no Andrija nikada nije prihvatio novo prezime.[1]
Nakon što je završio gimnaziju, Hebrang je pohađao Medicinski fakultet na Sveučilištu u Zagrebu gdje je obranio doktorat i specijalizirao radiologiju i onkologiju, te postao sveučilišni profesor 1985. godine. Vjenčao se s Danijelom Vrhovski, doktoricom medicinske biokemije na Sveučilištu u Zagrebu i imaju troje djece.
Od 1990. godine, kao član Hrvatske demokratske zajednice obnaša niz visokih političkih dužnosti.
Od samog stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata bio je ministar zdravstva u Vladi Republike Hrvatske 1990. – 1992., pa opet od 1993. – 1998. Godine 1993. – 1994. obnaša dužnost koordinatora Saniteta oružanih snaga Republike Hrvatske.
U Hrvatskom saboru bio je zastupnik 1993., pa 1995.
Nakon smrti ministra obrane Gojka Šuška 1998. bio je četiri mjeseca ministar obrane, no zbog mimoilaženja sa svojim pomoćnicima podnosi ostavku i privremeno se povlači iz političkog života. Tada se istodobno povlači s dužnosti predsjednika liječničkog konzilija Predsjednika Republike Franje Tuđmana, kojem je bio na čelu od 1996.
Godine 2001. osniva zajedno sa sinom pokojnog predsjednika Tuđmana Miroslavom Tuđmanom udrugu Hrvatski istinski preporod (HIP) i na izborima za Skupštinu Grada Zagreba u svibnju 2001. biva izabran za gradskog zastupnika.
Na nagovor predsjednika HDZ-a Ive Sanadera vraća se u stranku, te na 7. Općem Saboru HDZ-a bude izabran za potpredsjednika stranke. Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na parlamentarnim izborima 2003. obnaša u Sanaderovoj Vladi dužnost potpredsjednika i ministra zdravstva i socijalne skrbi. U prosincu 2004. otišao je na operaciju u Austriju.[2] Ta njegova gesta je izazvala sablazan u hrvatskoj javnosti i protumačena kao nepovjerenje u hrvatski zdravstveni sustav jer se takva operacija po mišljenju hrvatskih liječnika mogla izvesti i u Hrvatskoj.[3] Godine 2005. daje ostavku na dužnosti u Vladi zbog zdravstvenih razloga, te se vraća kao zastupnik u Hrvatski sabor.
Nakon ponovne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima 2007., izabran je za zastupnika te na konstituirajućem šestom sazivu Hrvatskog sabora 11. siječnja 2008. postaje predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.
Na predsjedničkim izborima 2009. bio je predsjednički kandidat. U prvome krugu osvojio je 12,02% glasova, nedovoljno za prolazak u drugi krug. Kandidati ispred njega bili su Milan Bandić (14,84%) i Ivo Josipović (32,44%).[4] Na Hebrangov je prijedlog osnovan 2011. Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.[5]
- Radijacija i zaštita u medicinskoj dijagnostici, Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1987. (suautor Ferdo Petrovčić)[6]
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju: i drugi propisi zdravstvenog osiguranja, Narodne novine, Zagreb, 1991. (suprireditelj Ivan Mrkonjić)
- Poboljšanje zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima, Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Zagreb, 1997. (i suradnici)[7]
- Radiologija, Medicinska naklada, 2. izd., Zagreb, 2001., suurednik Marijan Lovrenčić (3. obnovljeno i dopunjeno izd. 2007. suurednica Ratimira Klarić-Čustović[8])
- Hrvatski registar osoba s invaliditetom: uloga primarne zdravstvene zaštite, (gl. ur), Ministarstvo zdravstva, Zagreb, 2004.
- Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku, Udruga Hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 1991.-Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Zagreb-Zadar, 2013.
- Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990. – 1995., Medicinska naklada-Udruga hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990. – 1991., Zagreb – Vukovar, 2015. (autori: Andrija Hebrang i suradnici)[9]
- 1995.: Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom
- 2014.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Zločini nad civilima u srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Hrvatsku.
- 2016.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1990. – 1995.[10]
Hebrang se javno izjasnio da je rimokatoličke vjeroispovijesti.[11]
- ↑ - Prljava igra i čudan jezik »dokaza«[neaktivna poveznica]
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. kolovoza 2011. Pristupljeno 15. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2009. Pristupljeno 15. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Predsjednički izbori 2009. (prvi krug): Privremeni službeni rezultati izbora za predsjednika RH, osijek031.com, 26. prosinca 2009., pristupljeno 26. travnja 2017.
- ↑ Matija Štahan: Direktno ima fotografije kostiju ubijenih u Zrinu; Hebrang: Otkopano je manje od jedan posto grobišta komunističkih žrtava[neaktivna poveznica], Direktno.hr. 22. rujna 2018. Pristupljeno 12. ožujka 2019.
- ↑ kis.carnet.hr: Radijacija i zaštita u medicinskoj dijagnostici / Andrija Hebrang, Ferdo Petrovčić Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
- ↑ kis.carnet.hr: Poboljšanje zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima / A. Hebrang i sur. Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. listopada 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
- ↑ Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet: Literatura, konzultacije, ispitni rokovi Arhivirana inačica izvorne stranice od 20. prosinca 2014. (Wayback Machine), pristupljeno 26. listopada 2014.
- ↑ Prof. dr. sc. Mate Ljubičić, Andrija Hebrang: Hrvatski sanitet tijekom srpsko-crnogorske agresije na Republiku Hrvatsku 1991.-1995. Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2017. (Wayback Machine), akademija-art.hr, 21. veljače 2016., pristupljeno 20. siječnja 2017.
- ↑ js/h, Andrija Hebrang dobio nagradu 'Bili smo prvi kada je trebalo'[neaktivna poveznica], direktno.hr, 7. listopada 2016., pristupljeno 20. siječnja 2017.
- ↑ http://izbori.tportal.hr/kandidati/43144/Katolici-vjerujete-li-im-da-su-vjernici.html
- Popis radova Hrvatska znanstvena bibliografija: Andrija Hebrang Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. rujna 2014. (Wayback Machine)
|
|