Baang Sebuku
Baang Sebuku Sungai Sebuku, Sungai Sibuku, Baang Sibuku, Baang Sibuko, Baang Sibuckoe[1] | |
---|---|
Location | |
Pogun | Malaysia, Indonesia |
Physical characteristics | |
Source | |
• location | Sabah, Kalimantan Koibutan |
Mouth | |
• elevation | 1 m |
Length | 115 km (71 mi)[2] |
Baang Sebuku nopo nga iso baang id Borneo i lumuyung mantad Sabah, Malaysia kumaa id Nunukan, id wilayah Kalimantan Koibutan, Indonesia.[3][4]
Geografi
[simbanai | simbanai toud]Baang diti nopo nga lumuyung mantad kinoyonon koibutan kosilahon do pulou Borneo miampai iklim talun rasam tropika (nakatatap sabaagi do Af id suang do klasifikasi iklim Köppen-Geiger), om kumaa do Rahat Celebes.[5]
Muara baang nopo nga pointoguang do iso pulou tokoro i pinungaranan do Pulou Senelak. Luang pasang surut nopo nga koindalan tolu tadau pogulu om kalapas do pasang surut timpu mongusak, om lakun di takawas om ologod nopo nga kaanu popoimbulai do korumbakan kumaa kapal tongokoro.[6]
Sajara
[simbanai | simbanai toud]Baang diti nopo nga koumbal do onuon sabaagi piolitan bobos kabaatan do Kosultanan Sulu id pulou Borneo maamaso abad ko-19, om pinokito id suang do kapanahakan 1878 di Sultan Sulu kumaa Syarikat Borneo Utara British.
Id koompokon do abad ko-19, insan po kaagu nokosiliu o baang diti sabaagi titik pioduhan do Borneo Utara British om Borneo Belanda, tu' anggapon do British o baang diti sabaagi piolitan bobos ponong kabaatan do Belanda, nga Belanda nopo nga minaganu do piolitan id koibutan po id Batu Tinagat, Tawau. Pioduhan do piolitan diti nopo nga nokosonong di toun 1899 soira nopongo o kompromi piolitan do koduo-duo pihak diti.[7]
Intangai nogi
[simbanai | simbanai toud]- Katayadan do lembayan koluyungon id Indonesia
- Katayadan do baang id Indonesia
- Katayadan do baang id Kalimantan
Sukuon
[simbanai | simbanai toud]- ↑ United States. Hydrographic Office (1943). Gazetteer. H.O. misc. Hydrographic Office. Linoyog ontok 17 Momuhau 2023.
- ↑ Murtie, A. RPAT Untuk SD (id boros Indonesia). Cerdas Interaktif. ISBN 978-979-788-388-1. Linoyog ontok 17 Momuhau 2023.
- ↑ Rand McNally, The New International Atlas, 1993.
- ↑ Sungai Sebuku at Geonames.org (cc-by); Last updated 1 April 2023; Database dump downloaded 1 April 2023
- ↑ Peel, M C; Finlayson, B L; McMahon, T A (2007). "Updated world map of the Köppen-Geiger climate classification". Hydrology and Earth System Sciences. 11 (5): 1633–1644. Bibcode:2007HESS...11.1633P. doi:10.5194/hess-11-1633-2007.
- ↑ Sailing Directions (enroute) for Borneo, Jawa, Sulawesi and Nusa Tenggara. Pub. (United States. Defense Mapping Agency. Hydrographic/Topographic Center). [Department of Defense], Defense Mapping Agency, Hydrographic/Topographic Center. 1979. Linoyog ontok 17 Momuhau 2023.
- ↑ Singh, D.S.R. (2019). The Indonesia-Malaysia Dispute Concerning Sovereignty over Sipadan and Ligitan Islands: Historical Antecedents and the International Court of Justice Judgment. ISEAS Yusof Ishak Institute. ISBN 978-981-4843-64-5. Linoyog ontok 17 Momuhau 2023.