Turnezij

Turnezij je najstarije doba u ICS geološkoj vremenskoj skali ili stadij u stratigrafskom katu. Prvi je stadij misisipijskog doba, starijeg potsistema u karbonu. Prije njega bio je famenij (najviša faza devona), a nakon njega slijedi vizij.

Turnezij je ime dobio po belgijskom gradu Tournai. U naučnu literaturu uveo ga je belgijski geolog André Hubert Dumont, 1832. Poput mnogih devonskih i nižekarbonskih stadija, i turnezij je jedinica zapadnoevropske regijske stratigrafije koja se danas koristi u službenim međunarodnim vremenskim skalama.

Turnezij je u korelaciji s sjevernoameričkimm kinderhukijem i donjom ozagijskim i kineskom Tangbaguanijskim stadijem. U britanskoj stratigrafiji, turnezij sadrži tri podstadija: hastarij, ivorij i donji dio hadija (gornji dio je u viziju).^[2]

Baza turnezija (a time i karbonskog sistema) je prva pojava konodonta Siphonodella sulcata u evolucijskoj lozi od Siphonodella praesulcata do Siphonodella sulcata. Prva pojava amonitske vrste Gattendorfia subinvoluta je malo iznad onoga što je u prošlosti korišteno kao baza za karbonifere.^[3] Turnezijski GSSP je blizu blizu je blizu spajanja vrhovaa brda La Serre, u komuni Cabrières, u Montagne Noire (južna Francuska.^[4] na južnoj strani brda GSSP, koji je u dielimično u rovu dubokom 80 cm, oko 125  m južno od vrha, 2,5  km jugozapadno od sela Cabrières i 2,5  km sjeverno od zaseoka Fontès.

Vrhunac turnezija (baze vizija) je prva pojava fuzulinidne vrste Eoparastaffella simplex (morfotip 1/morfotip 2). Turnezij obuhvata osam kodontnih biozona:

• zona Gnathodus pseudosemiglaber i Scaliognathus anchoralis
• zona Gnathodus semiglaber i Polygnathus communis
• zona Dollymae bouckaerti
• zona Gnathodus typicus i Siphonodella isosticha
• zona Siphonodella quadruplicata i Patrognathus andersoni (gornja zona Patrognathus andersoni)
• donja zona „Patrognathus andersoni“
• zona „Patrognathus varijabilis“
• zona „Patrognathus crassus“

Turnezij se podudara s Romerovim jazom, razdobljem izvanrednih malih kopnenih fosila, što predstavlja diskontinuitet između devonskih i modernijih kopnenih karbonskih ekosistema.

• André Hubert Dumont; 1832: Mémoire sur la constitution géologique de la province de Liège, Mémoires couronnés par l'Académie Royale des Sciences et Belles-Lettres de Bruxelles 8(3), VII. (fr)
• Gradstein, F.M.; Ogg, J.G. & Smith, A.G.; 2004: A Geologic Time Scale 2004, Cambridge University Press.
• Heckel, P.H. & Clayton, G.; 2006: The Carboniferous system, use of the new official names for the subsystems, series and stages, Geologica Acta 4(3), pp 403–407.
• Menning, M.; Alekseev, A.S.; Chuvashov, B.I.; Davydov, V.I.; Devuyst, F.-X.; Forke, H.C.; Grunt, T.A.; Hance, L.; Heckel, P.H.; Izokh, N.G.; Jin, Y.-G.; Jones, P.J.; Kotlyar, G.V.; Kozur, H.W.; Nemyrovska, T.I.; Schneider, J.W.; Wang, X.-D.; Weddige, K.; Weyer, D. & Work, D.M.; 2006: Global time scale and regional stratigraphic reference scales of Central and West Europe, East Europe, Tethys, South China, and North America as used in the Devonian–Carboniferous–Permian Correlation Chart 2003 (DCP 2003), Palaeogeography, Palaeoclimatology, Palaeoecology 240(1-2): pp 318–372.
• Paeckelmann, W. & Schindewolf, O.H.; 1937: Die Devon-Karbon-Grenze, Comptes Rendus (2) du Cinquième Congrès International de Stratigraphie et Géologie du Carbonifère, Heerlen 1935 (2), pp 703–714.
• Paproth, E.; Feist, R. & Flajs, G.; 1991: Decision on the Devonian–Carboniferous Boundary Stratotype, Episodes 14(4), pp 331–336.

• Early Carboniferous timescale at the website of the Norwegian network of offshore records of geology and stratigraphy
• Tournaisian, Geowhen Database
• The Tournaisian age, www.palaeos.com

43°33′20″N 3°21′26″E / 43.5556°N 3.3572°E / 43.5556; 3.3572