Pupavac
| Pupavac | |
|---|---|
| Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | |
 Pupavac (Upupa epops) | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Aves |
| Red | Coraciiformes |
| Porodica | Upupidae Leach, 1820. |
| Rod | Upupa Linnaeus, 1758. |
| Vrsta | U. epops |
| Dvojno ime | |
| Upupa epops Linnaeus, 1758. | |
 Rasprostranjenost pupavaca gniježđenje cjelogodišnji boravak zimovalište | |
Pupavac (Upupa epops) je jedini pripadnik porodice Upupidae, iako neki autori njegove različite podvrste (prihvaćeno 10 podvrsta) smatraju zasebnim vrstama. S druge strane, prema Sibley-Ahlquistovoj taksonomiji razvrstan je čak u zaseban red, Upupiformes.
Ova ptica hiljadama godina zauzima posebno mjesto u folkloru i ljudi su mu naročito naklonjeni; još u drevnom Egiptu pupavci su slikani po zidovima grobnica i hramova. S ogromnom rasprostranjenošću na tri kontinenta, upadljivim bojama i velikom kukmom na glavi koju mogu kontrolirati, ove ptice su upečatljiva i uobičajena pojava u vrtovima i na obradivom zemljištu. Nastanjuju Evropu, Afriku, Madagaskar i južnu Aziju.
Opis
[uredi | uredi izvor]Dugi su 27–29 cm, a teški 47-89 grama. Hrane se insektima i malim kičmenjacima. Pupavci lete tako što neujednačeno zamahuju svojim zaobljenim krilima, a kada stanu uzdignu kukmu. Možda se čini da su slabi letači, ali prelijeću ogromne razdaljine tokom seobe i umiju brzo uzmaknuti u zrak ako je potrebno. Ipak, stotine postanu žrtve garavih sokola (Falco concolor) za vrijeme seobe preko Mediterana. Šare na tijelu ih čine upadljivim. Južnoafrički pupavci su crvenkasti, a od zimskih došljaka koji migriraju iz Evroazije se razlikuju po nijansama boja i šarama na krilima; nekada se smatralo da su druga vrsta, ali ponašanje im nije značajno drugačije.
Odrasli ponekad zauzimaju položaj raširenih nogu i krila, tako što čučnu, zabace glavu i kljun i upere ih prema nebu (što im je vjerovatno donijelo i narodno ime "pupavac nebogled"), rašire krila i rep vrhova pritisnutih uz tlo. Čitavih 200 godina se za ovaj položaj tijela mislilo da je to odbrambena reakcija pupavca na opasnost, ali sada je utvrđeno da je to samo poza za sunčanje.
Razmnožavanje
[uredi | uredi izvor]Parovi su u jednoj sezoni parenja monogamni. Gnijezda su oskudno obložene šupljine u termitanjacima, stare rupe djetlića, grubi kameni zidovi, oluci ili procjepi u drveću; ulaz je uzak, a sama rupa je smrdljiva. Mladunci luče iz trtične žlijezde smrdljivi sekret, što se smatra odbrambenim mehanizmom. Mužjak ga čisti. Pupavci se ne boje ljudi i često se gnijezde u njihovoj blizini. Pjevaju uglavnom tokom sezone parenja. Poput bosanskog "pupavac", i engleski "hoopoe" i latinski "upupa" su onomatopejski nazivi. Pupavac leže 2-5 jaja u tropskim krajevima, a 7-9 na višim geografskim širinama. Vrlo su raznolika u boji. Težina jaja je 4,5 grama, a period inkubacije oko 15 dana.
