Paljenje Reichstaga

Paljenje Reichstaga (njem. Der Reichstagsbrand) je naziv za paljenja zgrade državnog parlamenta u Berlinu 27. februara 1933. Ovo je protumačeno kao jedan od najvažnijih događaja u osnivanju nacističke Njemačke i uzdizanju nacista.

Njemački nacisti zapalili su zgradu državnog parlamenta, što je Adolf Hitler iskoristio za preuzimanje vlasti i izgradnju sistema koji je prouzrokovao najveća stradanja u historiji čovječanstva. Reichstag u Berlinu planuo je 27. februara 1933. oko 21 sat.^[1]

Podmetači požara optužili su komuniste i počeli žestok progon neistomišljenika. Iste noći uhapšeno je oko četiri hiljade ljudi, uključujući sve komunističke poslanike i rukovodioce, a dan nakon toga potpisana je Odredba za zaštitu naroda i države kojom su ukinuta osnovna građanska prava.

Krajem marta proglašen je Zakon o posebnim ovlastima, početkom maja raspušteni su sindikati, a u junu i julu i sve političke stranke. Progoni su se proširili i na poznate naučnike i umjetnike, pa su domovinu, među ostalima, morali napustiti Albert Einstein, Bertold Brecht, Erich Maria Remarque i porodice Thomasa i Heinricha Manna.

Već 20. marta, pod vodstvom SS-a, osniva se logor u Dachau, a ubrzo još njih šest. U julu 1933. u Njemačkoj ima oko 27 hiljada političkih zatvorenika, a na početku rata broj raste na milione.

Godine 1938. Jevreji su isključeni iz svih javnih službi i dobijaju posebne legitimacije. U martu te godine njemačke snage ulaze u Austriju, a godinu dana poslije okupiraju Češku.

Odgovornost za požar Reichstaga ostaje tema debate i istraživanja.^[2][3] Neki historičari vjeruju, na osnovu arhivskih dokaza, da su paljevinu planirali i naredili nacisti kao operacija lažne zastave.^[4][5] Zgrada je ostala u oštećenom stanju sve dok nije djelomično popravljena od 1961. do 1964. i potpuno obnovljena od 1995. do 1999.

Njemačka je 2008. posthumno pomilovala Van der Lubbea prema zakonu koji je uveden 1998. za ukidanje nepravednih presuda iz nacističkog doba.

Izvori

• Bahar, Alexander & Kugel, Wilfried (2001). Der Reichstagbrand (jezik: njemački) (q izd.).
• Evans, Richard J. (2004). The Coming of the Third Reich. New York: Penguin. ISBN 1594200041.
• Hett, Benjamin Carter (2014). Burning the Reichstag: An Investigation into the Third Reich's Enduring Mystery. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0199322329.
• Hett, Benjamin Carter (2015). "This Story Is about Something Fundamental: Nazi Criminals, History, Memory, and the Reichstag Fire". Central European History. 48 (2): 199–224. doi:10.1017/S0008938915000345. JSTOR 43965146. S2CID 146728286.
• Kershaw, Ian (1998). Hitler, 1889–1936: Hubris. London: Allen Lane.
• Koonz, Claudia (2003). The Nazi Conscience. Belknap Press. str. 33. ISBN 0674011724.
• Mommsen, Hans (1972). "The Reichstag Fire and Its Political Consequences". u Holborn, Hajo (ured.). Republic to Reich The Making of the Nazi Revolution. New York: Pantheon Books. str. 129–222. Originally published as: Mommsen, Hans (1964). "Der Reichstagsbrand und seine politischen Folgen" [The Reichstag fire and its political consequences]. Vierteljahrshefte für Zeitgeschichte (jezik: njemački). 12 (4): 351–413. JSTOR 30197002.
• Nathans, Eli (2017). "The Reichstag Fire and the Politics of History". Histoire sociale/Social history. 50 (101): 171–176. doi:10.1353/his.2017.0009. S2CID 149123363.
• Snyder, Louis (1976). Encyclopedia of the Third Reich. New York: McGraw-Hill.
• Taylor, A. J. P. (august 1960). "Who Burned the Reichstag?: The Story of a Legend". History Today. 10 (8): 515–522.
• Tobias, Fritz (1964). The Reichstag Fire. New York: Putnam.

Commons ima datoteke na temu: Paljenje Reichstaga

• Van der Lubbe exonerated by German courts
• German court overturns Lubbe decision
• Dokumentarni film o paljenju Reichstaga i Marinus van der Lubbe-u
• Filmski žurnal iz UK o paljevini