Pacov

Pacov
Rani pleistocen – Sadašnjost
Pacov; Rani pleistocen – Sadašnjost
	Smeđi pacov (Rattus norvegicus)
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Mammalia
Red	Rodentia
Natporodica	Muroidea
Porodica	Muridae
Potporodica	Murinae
Rod	Rattus

Pacovi su životinje srednje veličine, dugog repa, a pripadaju glodarima iz natporodice Muroidea. "Pravi pacovi" su članovi roda Rattus, od kojih su (za čovjeka) najvažniji crni pacov (Rattus rattus) i smeđi pacov (Rattus norvegicus). Mnogi članovi drugih glodarskih rodova i porodica se također nazivaju pacovima i dijele mnoge osobine sa pravim pacovima.^{[nedostaje referenca]}

Pacovi se obično razlikuju od miševa po svojoj veličini. Općenito, veliki mišoliki glodari se svrstavaju pod zajedničkim imenom pacov, a ako su manji, nazivaju se miševi. Porodica miševa (Muridae) je brojna i kompleksna, a zajednički nazivi pacovi i miševi nisu taksonomski određeni. Njihov naučni naziv nije ograničen samo na pripadnike rodova Rattus i Mus, jer tu su naprimjer, i putnički pacov i pamučni miš.

Vrste i opis

Primjerak urbaneog i suburbanog *Rattus norvegicus*

Mladunci se rađaju bez dlake, slijepi i bez sluha.

Najpoznatije vrste pacova su crni pacov (Rattus rattus) i smeđi pacov (Rattus norvegicus). Grupa je uglavnom poznata kao pacovi Starog svijeta ili pravi pacovi, a potiče iz Azije. Pacovi su veći u odnosu na većinu miševa Starog svijeta, koji su njihovi rođaci, ali u divljini rijetko teže više od 500 grama.^[1]

Naziv "pacov" se koristi i u imenovanju drugih malih sisara, koji nisu pravi pacovi. Primjeri objedinjuju sjevernoameričke pacove, a brojne vrste labavo se nazivaju kengurski pacovi i drugi. Pacovi kao što je Bandicota bengalensis su mišoliki glodari (Murinae), koji uključuju prave pacove, ali nisu članovi roda Rattus.

Uobičajene vrste su oportunistički preživjele i često žive blizu ljudi, zbog čega su poznati kao komensali. Oni mogu uzrokovati značajne gubitke hrane, posebno u zemljama u razvoju.^[2] Međutim, široko rasprostranjene i problematične komensalske vrste pacova su manjina u ovom raznolikom rodu. Mnoge vrste pacova su otočni endemi, a neki su postali ugroženi zbog gubitka staništa ili konkurencije sa smeđim, crnim ili polinezijskim pacovom.^[3]

Divlji glodari, među koje spadaju i pacovi mogu biti prenosnici mnogih zoonoza, odnosno pathgena, kao što su Leptospira, Toxoplasma gondii i Campylobacter.^[4]^[5]

Ustaljeno je vjerovanje da crnu smrt uzrokuje mikroorganizam Yersinia pestis, a prenosili su ga tropski pacovi buba (Xenopsylla cheopis) koji su živjeli u evropskim gradovima tokom epidemije u Srednjem vijeku. Ovi pacovi su bili prenosioci smrtonosnog mikroorganizma. Druga zoonoza koja je povezana sa pacovom je slinavka ili šap.

Prosječna životni vijek pacova zavisi od vrste, ali mnogi zbog grabežljivaca žive samo oko godinu dana.

Crni i smeđi pacovi su se odvojili od drugih murina Starog svijeta u početku pleistocena u šumama Azije.^[6]

Taksonomija roda Rattus

Rod Rattus je član velike potporodice Murinae. Nekoliko drugih mišolikih rodova se ponekad također podrazumijevaju kao dio taksona Rattus:

Rod Rattus zapravo obuhvata 64 današnje vrste. Predložena je i podjela na podrodove, ali nije uključila sve vrste.

Vrste

Rod Rattus - Tipski pacovi
- Rattus annandalei – Indonezija, Malezija, Singapur
- Rattus enganus – Indonezija
- Rattus everetti – Filipini
- Rattus exulans – Fidži većina Polinezijskih otoka, Novi Zeland, istočni Hawaii
- Rattus hainaldi – Indonezija
- Rattus hoogerwerfi – Indonezija
- Rattus korinchi – Indonezija
- †Rattus macleari – Božićni otoci
- Rattus montanus – Shrilanka
- Rattus morotaiensis – Indonezija
- †Rattus nativitatis – Božićni otoci
- Rattus ranjiniae – Indija
- Rattus sanila – Nova Irska
- Rattus stoicus – Andamanski otoci
- Rattus timorensis – Timor
R. norvegicus grupa
- Rattus nitidus – Bangladeš, Butan, Kina, Indija, Indonezija, Laos, Mjanmar, Nepal, Palau, Filipini, Tajland, Vijetnam
- Rattus norvegicus – širom svijeta, izuzev Antarktika
- Rattus pyctoris; Rattus turkestanicus – Afganistan, Kina, Indija, Iran, Kirgistan, Nepal i Pakistan
R. rattus grupa
- Rattus adustus – Enggan otok, Indonezija
- Rattus andamanensis) – Butan, Kambodža, Kina, Indija, Laos, Mjanmar, Nepal, Tajland i Vijetnam
- Rattus argentiventer – Jugoistočna Azija
- Rattus baluensis – Malezija]
- Rattus blangorum – Aceh
- Rattus burrus – Indija
- Rattus hoffmanni – Indonezija
- Rattus koopmani – Indonezija
- Rattus losea – Kina, Laos, Tajvan, Tajland i Vijetnam
- Rattus lugens – Indonezija
- Rattus mindorensis – Filipini
- Rattus mollicomulus – Indonezija
- Rattus osgoodi – Vijetnam
- Rattus palmarum – Indija
- Rattus rattus – širom svijeta, osim Antarktika
- Rattus satarae - šumski pacov
- Rattus simalurensis) – Indonezija
- Rattus tanezumi – Afganistan, Bangladeš, Kambodža, Kina, Kilingova ostrva, Fidži], Indija, Indonezija, Japan, Sjeverna Koreja, Južna Koreja, Laos, Malezija, Mijanmar, Nepal, Pakistan, Filipini, Tajvan, Tajland i Vijetnam
- Rattus tawitawiensis – Philippines
- Rattus tiomanicus) – Indonezija, Malezija, Filipini i Tajland
R. xanthurus grupa
- Rattus bontanus; obs. Rattus foramineus – Indonezija
- Rattus marmosurus – Indonesia
- Rattus pelurus – Indonezija
- Rattus salocco - Indonezija
- Rattus xanthurus – Indonezija
R. leucopus grupa (Novogvinejska grupa)
- Rattus arfakiensis
- Rattus arrogans – planine Zapadne Nove Gvineje
- Rattus elaphinus – Indonezija
- Rattus feliceus – Indonezija
- Rattus giluwensis – Papua Nova Gvineja
- Rattus jobiensis – Indonezija
- Rattus leucopus – Australija, Indonezija i Papua Nova Gvineja
- Rattus mordax – Papua Nova Gvineja
- Rattus niobe – Papua Nova Gvineja, Indonezija
- Rattus novaeguineae – Papua Nova Gvineja
- Rattus omichlodes
- Rattus pococki planinski pacov
- Rattus praetor – Indonezija, Papua Nova Gvineja i Solomonski otoci
- Rattus richardsoni – Indonezija
- Rattus steini – Indonezija i Papua Nova Gvineja
- Rattus vandeuseni – Papua Nova Gvineja
- Rattus verecundus – Indonezija i Papua Nova Gvineja
R. fuscipes grupa (Australijska grupa)
- Rattus colletti – Australija
- Rattus fuscipes – Australija
- Rattus lutreolus) – Australija
- Rattus sordidus) – Australija, Indonezija i Papua Nova Gvineja
- Rattus tunneyi – Australija
- Rattus villosissimus – Australija

}}

Također pogledajte

Glodari

Reference

^ "Creature Feature Rats". ABC.net.au. Arhivirano s originala, 24. 5. 2015. Pristupljeno 23. 5. 2015.
^ Meerburg BG, Singleton GR, Leirs H (2009). "The Year of the Rat ends: time to fight hunger!". Pest Manag Sci. 65 (4): 351–2. doi:10.1002/ps.1718. PMID 19206089. Arhivirano s originala, 17. 12. 2012. Pristupljeno 8. 3. 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ "Competition in an invaded rodent community reveals black rats as a threat to native bush rats in littoral rainforest of south-eastern Australia" (PDF). OnlineLibrary.Wiley.com. Pristupljeno 23. 5. 2015.^{[mrtav link]}
^ Meerburg BG, Singleton GR, Kijlstra A (2009). "Rodent-borne diseases and their risks for public health". Crit Rev Microbiol. 35 (3): 221–70. doi:10.1080/10408410902989837. PMID 19548807.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ "How old is a rat in human years?". RatBehavior.org. Pristupljeno 23. 5. 2015.
^ Aplin, Ken P.; Suzuki, Hitoshi; Chinen, Alejandro A.; Chesser, R. Terry; ten Have, José; Donnellan, Stephen C.; et al. (novembar 2011). "Multiple Geographic Origins of Commensalism and Complex Dispersal History of Black Rats". PLoS ONE. 6 (11): e26357. doi:10.1371/journal.pone.0026357. Pristupljeno 23. 5. 2015.

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Rattus na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Muridae na Wikimedia Commonsu.

Logo Commonsa

Rodentia na Wikimedia Commonsu.

[1] "Creature Feature Rats". ABC.net.au. Arhivirano s originala, 24. 5. 2015. Pristupljeno 23. 5. 2015.

[2] Meerburg BG, Singleton GR, Leirs H (2009). "The Year of the Rat ends: time to fight hunger!". Pest Manag Sci. 65 (4): 351–2. doi:10.1002/ps.1718. PMID 19206089. Arhivirano s originala, 17. 12. 2012. Pristupljeno 8. 3. 2016.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[3] "Competition in an invaded rodent community reveals black rats as a threat to native bush rats in littoral rainforest of south-eastern Australia" (PDF). OnlineLibrary.Wiley.com. Pristupljeno 23. 5. 2015.^{[mrtav link]}

[Meerburg_BG,_Singleton_GR,_Kijlstra_A_2009-4] Meerburg BG, Singleton GR, Kijlstra A (2009). "Rodent-borne diseases and their risks for public health". Crit Rev Microbiol. 35 (3): 221–70. doi:10.1080/10408410902989837. PMID 19548807.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[5] "How old is a rat in human years?". RatBehavior.org. Pristupljeno 23. 5. 2015.

[6] Aplin, Ken P.; Suzuki, Hitoshi; Chinen, Alejandro A.; Chesser, R. Terry; ten Have, José; Donnellan, Stephen C.; et al. (novembar 2011). "Multiple Geographic Origins of Commensalism and Complex Dispersal History of Black Rats". PLoS ONE. 6 (11): e26357. doi:10.1371/journal.pone.0026357. Pristupljeno 23. 5. 2015.

[1]