Idi na sadržaj

Narodno vijeće Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Narodno vijeće Bosne i Hercegovine bilo je najviše predstavničko političko tijelo Srba, Hrvata i Muslimana na teritoriji Bosne i Hercegovine, pokrajine unutar Države Slovenaca, Hrvata i Srba. Nakon osnivanja Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba, u koji su ušli u predstavnici tri naroda iz Bosne i Hercegovine, osnovano je i Narodno vijeće za regije.

Pozadina

[uredi | uredi izvor]

Kako se bližio kraj Prvog svjetskog rata stanje na frontovima sve više komplikovalo po Austro-Ugarsku, a nemiri i pobune počeli da zahvataju i vojsku, pa čak i u Bosni i Hercegovini, te se tako zapažala sve življa aktivnost projugoslavenski orijentisanih političara. U Zagrebu je 2. i 3. marta 1918. došlo do sastanka predstavnika raznih stranaka iz jugoslavenskih oblasti Monarhije, na kome je naglašena ideja narodnog jedinstva zasnovana na samoopredjeljenju naroda, a koja će biti osnov za stvaranje, na demokratskim načelima zasnovane, buduće države Srba, Hrvata i Slovenaca. Tada je i pokrenuta inicijativa za stvaranje Narodnog vijeća SHS u Zagrebu. Bosnu i Hercegovinu na tom sastanku predstavljali su: Vojislav Šola, Danilo Dimović, Đuro Džamonja, Kosta Majkić i Jozo Sunarić.[1]

Osnivanje

[uredi | uredi izvor]

Narodno vijeće SHS za Bosnu i Hercegovonu s Glavnim odborom od 25 članova i Predsjedništvom od pet članova formirano je 20. oktobra 1918, s poslanicima iz sva tri naroda. Glavni odbor na čijem je čelu kao predsjednik bio Gligorije Jeftanović, a kao potpredsjednici Jozo Sunarić i Halidbeg Hrasnica. Narodno vijeće SHS, a na prijedlog Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH, imenovalo je i prvu Narodnu vladu za Bosnu i Hercegovinu na čije je čelo, došao Atanasije Šola. Na sjednici Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH koja je održana 28. oktobra riješeno je da se u cijeloj Bosni i Hercegovini provede organizacija okružnih, kotarskih i seoskih odbora Narodnog vijeća. Narednih dana uslijedilo je i osnivanje kotarskih odbora narodnog vijeća po svim mjestima u Bosni i Hercegovini, u koje su, uglavnom aklamacijom, birani ugledniji ljudi iz naroda i to svih vjeroispovijesti.[2]

Narodno vijeće, kada se kontituisalo 31. oktobra, imalo je za sekretare Savu Ljubibratića i Hamida Svrzu.[3]

Narodna vlada Bosne i Hercegovine

[uredi | uredi izvor]

Dana 3. novembra 1918. imenovana je prva narodna vlada za Bosnu i Hercegovinu, sa 10 članova, u kojoj su predsjednik i pet ministara (ili povjerenika) bili Srbi, tri Hrvata i jedan Musliman. Predsjednik Vlade bio je Atanasije Šola, a njegov zamjenik Zaim Šarac.[4] Vlada je imenovana saopštenjem Glavnog odbora Narodnog vijeća BiH koje počinje ovim riječima:

Danas u podne položio je general Sarkotić vladu u ruke narodnog vijeća, na čelu Generaliteta i članova Zemaljske vlade. Narodno vijeće imenovalo je Narodnu vladu...

– Glavni odbor Narodne vlade BiH[5]

Narodna vlada je odmah na slobodu pustila sve političke zatvorenike. Šola je kao predsjednik doprinio stabilizaciji političke situacije. Uticao je na Svetozara Pribićevića, kao glavnog u zagrebačkom Narodnom vijeću, da se što ranije izvede ujedinjenje.[6] Vlada Narodnog vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu radila je od 3. novembra 1918. do 31. januara 1919, kada je zamjenjuje Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu od 1. februara 1919, kao vrhovni upravni organ za sve administrativno-teritorijalne organe u Bosni i Hercegovini.

I nakon formiranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ostao je na položaju predsjednika Narodnog vijeća u Sarajevu. Narodno vijeće je preraslo u Zemaljsku vladu Bosne i Hercegovine, pa je Šola 1. februara 1919. postao predsjednik Zemaljske vlade. Zemaljsku vladu zamijenila je 11. jula 1921. Pokrajinska uprava za Bosnu i Hercegovinu. Na zahtijev Svetozara Pribićevića rukovodio je zborom, na kome je u Sarajevu 15. i 16. februara 1919. osnovana jugoslavenska Demokratska stranka.[7]

Sastav vlade

[uredi | uredi izvor]
Saziv Narodne vlade Bosne i Hercegovine (Atanasije Šola)
Portret Ime i prezime Funkcija Stranka
bez okvira Anastasije Šola Predsjednik Narod
Zaim Šarac Potpredsjednik
Povjerenici
Joso Sunarić Povjerenik za unutrašnje poslove
Danilo Dimović Povjerenik za pravosuđe
bez okvira Mehmed Spaho Povjerenik za obrt i trgovinu, poštu i brzojav JMO
Vjekoslav Jelavić Povjerenik za poljoprivredu i rudarstvo
Savo Jelić Povjerenik za javne radove i željeznice
bez okvira Uroš Krulj Povjerenik za zdravstvo NRS
bez okvira Tugomir Alaupović Povjerenik za prosvjetu i bogoštovlje
bez okvira Stevan Žakula Povjerenik za prehranu
Rezervisano za socijaldemokratsku stranku Povjerenik za socijanu skrb SDSBiH

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Mastilović 2013, str. 178.
  2. ^ Mastilović 2013, str. 180.
  3. ^ Đorđević, Milan P. (1922). "Srbija i Jugosloveni: za vreme rata 1914-1918". velikirat.nb.rs (jezik: srpski). str. 250. Pristupljeno 10. 12. 2024.
  4. ^ "Imenovana prva narodna vlada za BiH". Historija.ba. Pristupljeno 2024-12-10.
  5. ^ "St. 218: Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914.-1919". velikirat.nb.rs. Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba. 1. 11. 1918. Pristupljeno 10. 12. 2024.
  6. ^ Ilić 2011, str. 135.
  7. ^ Ilić 2011, str. 145.

Literatura

[uredi | uredi izvor]