Leta

Leta
Leta
	Leto s bebsama Apolonom i Artemidom, Francesco Pozzi (1824)
Grupe	Titani
Roditelji	Kej i Feba
Suprug(a)	Zeus
Sestre	Asterija
Mitologija	Grčka mitologija

Leta (grč. Λητώ, Lêtố) je boginja muzike i lova^[1] u grčkoj mitologiji. Kralj bogova Zeus otac je njenih blizanaca,^[2] Apolona i Artemide, koje je Leta začela nakon što je njena skrivena ljepota slučajno zapela za oko Zeusa. Klasični grčki mitovi bilježe malo toga o Leti osim o njenoj trudnoći i traženju mjesta gde bi mogla da rodi Apolona i Artemide, budući da je Hera, Zeusova žena, u svojoj ljubomori naredila svim zemljama da je izbegavaju i uskrate joj zaklon. U mitovima Hera je obično ta koja šalje monstruoznog Pitona, džinovsku zmiju, protiv Lete da je progoni i da joj naudi. Leta je na kraju pronašla ostrvo, Delos, koje nije bilo spojeno s kopnom ili s okeanskim dnom, stoga se nije smatralo kopnom ili ostrvom i mogla je roditi.^[3] U nekim pričama, Hera je dodatno mučila Letu odgađajući porođaj, ostavljajući Letu u agoniji danima prije nego što je uspjela roditi blizance, posebno Apolona. Kada su se Apolon i Artemida rodili i odrasli, Leta se povlači, kako bi postala majčinska figura na Olimpu, a njena uloga je već odigrana.

Osim mita o rođenju Artemide i Apolona, Leta se pojavljuje i u drugim značajnim mitovima, obično gdje kažnjava smrtnike zbog njihove oholosti prema njoj. Nakon što su neki likijski seljaci spriječili nju i njenu djecu da piju iz fontane, Leta ih je sve pretvorila u žabe koje nastanjuju fontanu. U priči o Niobi, kraljica Niobe se hvali da je bolja majka od Lete jer je rodila četrnaestoro dece, a Leta samo dvoje. Leta traži od svoje djece blizanaca da je osvete, a oni odgovaraju tako što za kaznu ubiju sve Niobine sinove i kćeri. U drugom mitu, gigantski Titije je pokušao da ugrozi Letu, te su Artemida i Apolon ubili. Leta se obično nalazi na Olimpu među ostalim bogovima, nakon što je zauzela svoje mjesto pored Zeusa, ili prateći i pomažući svom sinu i kćeri u njihovim raznim nastojanjima.

U antici, Leta je obično obožavana zajedno sa svojom djecom blizancima, posebno na svetom ostrvu Delos, kao kourotrofno božanstvo, boginja majčinstva; u Likiji je bila boginja majka. U rimskoj mitologiji, Letin rimski ekvivalent je Latona, latinizacija njenog imena, pod uticajem etrurskog Letuna.^[4] U antičkoj umjetnosti ona je predstavljena kao skromna žena sa velom u prisustvu svoje djece i Zeusa, obično kao kidnapovana od Titija.

Etimologija

Letino grčko ime moglo bi dolaziti od glagola lanthanein = prikriti, tajiti, zaboraviti. Druga mogućnost je da ima iste korijene kao i Leda ("žena") u antičkoj Lidiji.

Karakteristike

Iz antike sačuvalo se razmjerno malo Letinih slika i kipova. Njen izvanredno oblikovan lik na istočnom zabatu Partenona zatečen je u takvom stanju da je istraživači dugo nisu mogli identificirati. Kip se danas, uz mnogo drugih torza koji su nekad ukrašavali Partenon, nalazi u britanskom muzeju u Londonu, gdje ga je 1802. godine dopremio lord Elgin.

Mitologija

Apolonovo i Artemidino rođenje

Kad je božica Hera saznala da Leta nosi djecu njenog muža Zeusa, bila je bijesna i ljubomorna te se odlučila osvetiti tako što nije dopustila Leti da ostane na čvrstoj zemlji (kopnu ili ostrvu) i Leta je bila prisiljena tražiti gdje će roditi. Dok je gonila zmija Piton sa glavom zmaja koju je na nju poslala Hera, Leta je naišla na novostvoreno ostrvo Del koje je plutalo na vodi i nije bio ni kopno niti ostrvo, a bješe okruženo labudovima. Kad je kročila na to, dvije stijene su izronile iz morskih dubina; jedna je zaustavila kretanje ostrva, a druga stala zmiji na put. Zatim je Leta na gori Kint rodila blizance, sina Apolona i kćerku Artemidu. Poslije je Zeus prikovao Del za dno okeana da više ne pluta, a samo je ostrvo postalo posvećeno Apolonu.

Hera je otela Ilitiju, božicu rađanja da bi spriječila Letu od porođaja. Ostali su bogovi prevarili Heru tako što su joj ponudili ogrlicu od jantara dugačku 8 metara, a božica je uspjela pobjeći. Legenda kaže da je Artemida rođena prva, a potom je pomogla majci da porodi njenog brata Apolona. Apolon je rođen na sedmi dan mjeseca Targeliona te su sedmi i dvanaesti dan tog mjeseca poslije bili njemu posvećeni.

Nioba i Leta

Nioba je bila kraljica Tebe i Amfionova žena koja se hvalisala pred Letom jer je imala četrnaestero djece (Niobide), sedam dječaka i sedam djevojčica, dok je Leta imala samo dvoje, Artemidu i Apolona. Apolon joj je ubio sinove dok su trenirali atletiku, a Artemida je ubila njene kćeri otrovnim strijelama, kao i Apolon. U nekim verzijama priče poneki potomak je spašen. Amfion se, vidjevši mrtve sinove, prema nekim legendama ubio, a prema drugima ubio ga je Apolon nakon što je bijesnio i pokušavao se osvetiti. Shrvana Nioba otišla je u Malu Aziju gdje se plačući pretvorila u kamen, a njene suze stvorile su rijeku Ahel. Zeus je pretvorio sve Tebance u kamen te niko nije mogao pokopati Niobu sve dok je devetog dana nisu pokopali sami bogovi.

Reference

^ Hesiod, Theogony 404–409
^ Pindar consistently refers to the god Apollo and the goddess Artemis as twins; other sources instead give separate birthplaces for the siblings.
^ Károly Kerényi notes, The Gods of the Greeks 1951:130, "His twin sister is usually already on the scene".
^ Letun noted is passing in Larissa Bonfante and Judith Swaddling, Etruscan Myths (series: The Legendary Past) (British Museum/University of Texas Press) 2006, str. 72.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Leta

Leta u klasičnoj literaturi i umjetnosti (en)
Leta u grčkoj mitologiji (en)

[:theg-1] Hesiod, Theogony 404–409

[2] Pindar consistently refers to the god Apollo and the goddess Artemis as twins; other sources instead give separate birthplaces for the siblings.

[3] Károly Kerényi notes, The Gods of the Greeks 1951:130, "His twin sister is usually already on the scene".

[4] Letun noted is passing in Larissa Bonfante and Judith Swaddling, Etruscan Myths (series: The Legendary Past) (British Museum/University of Texas Press) 2006, str. 72.

[1]