Komondor

Komondor je mađarska autohtona pasmina pastirskog psa. Komondora zovu i "kralj među mađarskim pastirskim psima". U Mađarsku je stigao u 10. vijeku zajedno sa nomadskim plemenima iz Azije, a ime mu dolazi od naroda Koman koji je nekad živo kod Žute rijeke. Izvan Mađarske je postao poznat tek 1920 godine, a danas se najviše uzgaja u Njemačkoj i SAD-u. U FCI je priznat pod rednim brojem #53.

To je veliki bijeli pas, visine do 76 cm mužjaci, a ženke do 69 cm, čije je krzno prava umjetnost prirode. Komondor je dobar čuvar stada i dvorišta i spreman je napasti čak i vuka. Posjeduje užasto krzno koje je, kad je čisto, čiste bijele boje (komondor ima najveću količinu krzna u psećem svijetu), dok su mu koža, njuška, usne i desni sive boje. Dlaka kučića je mekana i pahuljasta i tek se vremenom, kako se pas razvija, pojavljuju pune odlike rase. Nije primjeren za boravak u stanu. Prosječan životni vijek mu je 10 - 12 godina^[1]. Ovi psi su veoma agilni i brzi, što je iznenađujuće za pse ove veličine.

Najznačajnije bolesti i poremećaji koje se javljaju kod komondora su koronarna bolest srca (CHD) i torzija želuca^[1]. Osim njih često se javljaju i displazija kukova, upala vanjskog uha (otitis externa), nadutost želuca, entropija, katarakta i vlažni dermatitis.

Komondori zbog svoje karakteristične guste dlake imaju i problema sa vanjskim parazitima, pretežno krpeljima.

• Puli

Komondor na Wikimedia Commonsu.