S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Imperfekt (lat. imperfectus = nesvršen) je prošlo nesvršeno vrijeme glagola u bosanskom jeziku (kao i u hrvatskom, srpskom i drugim jezicima). Tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka:
- -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
- -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
- -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
Kod nekih se glagola provodi sibilarizacija:
- peći - pecijah, strići - strizijah, teći - tecijah
Kod onih glagola kojima osnova završava na suglasnik i imperfekt tvore nastavkom -jah, provodi se jotacija:
- nositi - nošah, vidjeti - viđah, dolaziti - dolažah, trubiti - trubljah
Imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti:
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
bijah |
bijasmo
|
2.
|
bijaše |
bijaste
|
3.
|
bijaše |
bijahu
|
|
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
bjeh |
bjesmo
|
2.
|
bješe |
bjeste
|
3.
|
bješe |
bjehu
|
|
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
htijah |
htijasmo
|
2.
|
htijaše |
htijaste
|
3.
|
htijaše |
htijahu
|
|
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
hoćah |
hoćasmo
|
2.
|
hoćaše |
hoćaste
|
3.
|
hoćaše |
hoćahu
|
|
Nastavci -ah, -jah i -ijah:
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
pisah |
pisasmo
|
2.
|
pisaše |
pisaste
|
3.
|
pisaše |
pisahu
|
|
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
čujah |
čujasmo
|
2.
|
čujaše |
čujaste
|
3.
|
čujaše |
čujahu
|
|
lice |
jednina |
množina
|
1.
|
pecijah |
pecijasmo
|
2.
|
pecijaše |
pecijaste
|
3.
|
pecijaše |
pecijahu
|
|
- Imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti:
- Orwell priopćavaše o španskom građanskom ratu iz prve ruke.
- U svakodnevnom govoru čest je nedostatak razumijevanja razlika imperfekta i aorista, pogotovo zbog vrlo sličnih tvorbenih nastavaka:
- Mi prestasmo učestvovati u nastavi. (aorist)
- Mi prestajasmo učestvovati u nastavi. (imperfekt)
- U prvom je primjeru izražena radnja koja se završila u određenom trenutku u prošlosti, te koristimo svršeni vid glagola i aorist (prestasmo); suprotno tomu, drugi primjer opisuje radnju koja se dulje odvijala određeno vrijeme u prošlosti (prestajasmo)
- Imperfekt u svakodnevnom govoru posjeduje arhaičan prizvuk te se skoro bez izuzetka zamjenjuje perfektom:
- Orwell je priopćavao o španskom građanskom ratu iz prve ruke.
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |