Hermann Bollé

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Hermann Bollé
Poprsje Hermanna Bolléa na ulazu u Mirogoj
Rođenje	(1845-09-18) 18. septembar 1845. Köln, Njemačka
Smrt	17. juli 1926(1926-07-17) (80 godina) Zagreb, Kraljevina Jugoslavija

Hermann Bollé (Köln, 18. septembar 1845. – Zagreb, 17. juli 1926.), bio je austrijski arhitekt.

Nakon završene graditeljske obrtne škole, stupa u atelijer arhitekta H. Wiethasea, gdje se bavio nacrtima crkava i crkvene opreme. Od 1872. studirao je arhitekturu na bečkoj Akademiji i istovremeno radio u atelijeru poznatog austrijskog arhitekta Friedricha von Schmidta.

Godine 1875-76. boravio je u Italiji gdje je upoznao biskupa Josipa Jurja Strossmayera i Isu Kršnjavog, što je njegov životni put skrenulo u Hrvatsku. Već 1876. godine dolazi u Đakovo gdje je Friedrich von Schmidt nakon smrti arhitekta K. Rösnera, preuzeo poslove na završavanju gradnje đakovačke katedrale Sv. Petra. Bollé će isprva samo razrađivati Schmidtove projekte za đakovačku katedralu, da bi se vremenom osamostalio i dio projekta za Đakovo izveo posve sam. Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu zagrebačke katedrale, pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u Zagrebu. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost.

U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u Hrvatskoj brojne objekte (zgrade Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole; kompleks groblja Mirogoj u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, katedralu i nadbiskupski dvor, te više Kaptolskih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a učestvovao je u svim važnim pitanjima urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do pozorišnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr.

Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima učestvovao je na velikim izložbama u svijetu (Trst 1882., Budimpešta 1885. i 1886., Pariz 1900.) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Usprkos polemikama, koje se i danas vode u vezi njegovog rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkom oblikovanju Zagreba druge polovine 19. vijeka.

• zgrada palače HAZU;
• Zavod sv. Josipa samostan Magdalenki u Nazorovoj ulici (1879.);
• kurija na Kaptolu 6 (nakon 1880.);
• kurija u Novoj vesi 5 (1880-82.)
• sjemenišna kapela na Kaptolu (od 1880.)
• Hemijski laboratorij na Strossmayerovu trgu (1882.-1884)
• evangelička crkva i općina (1882.- 1887.)
• zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne škole (1882.-1892.)
• palača Pongratz na Jelačićevu trgu (1882.-1884., srušena 1937.)
• kompleks groblja Mirogoj (arkade, mrtvačnica, kapela Krista Kralja, kapela na pravoslavnom dijelu groblja i brojni spomenici, 1883.-1914.)
• kurija na Kaptolu 21 (1885.)
• vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata)
• stambena jednospratnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.)
• kapelica na Ilirskom trgu (1892.)
• stambena dvospratnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.)
• Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.)
• umjetnički ateljei u Ilici 85 (u saradnji s V. Bukovcem, 1894.).

• Đakovačka katedrala (1876-83.), uključen u vođenje gradilišta prema projektima Karla Rösnera i F. Schmidta)
• gimnazija u Osijeku (od 1880.)
• grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.)
• grobnica porodice Jelačić u zaprešićkim Novim dvorima(1884.)
• župna crkva u Tounju (1886.-1897.)
• drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.)
• činovnička kuća na imanju Weiss u Budinščini (1890.)
• župna crkva i dvor u Šišljaviću kod Karlovca (od 1892.)
• parohijalna crkva u Štikadi kod Gračaca (1894.)
• Župna crkva Sv. Martina biskupa (Dugo Selo) (1895.)
• spomenik palim junacima u I. svjetskom ratu na vojnom groblju u Karlovcu (1918.).
• prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u Kutini, koje je naručio rektor Zagrebačkog univerziteta, rođeni Kutinčan Gustav Baron

• hrvatski paviljon na svjetskoj izložbi u Trstu (1882.)
• župna crkva u Erdeviku u Srijemu (1885.-1890.)
• šumarski paviljon na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.)
• vincilirska kuća na imanju Odescalchija u Višnjevcima u Srijemu (1903.)
• grobna kapelica Đurišić u Rumi (1910.)
• župna crkva i dvor u Čalmi u Srijemu (1914., srušeno u Drugom svjetskom ratu)
• grobna kapelica Taschner u Rumi (oko 1923).

• Crkva sv. Marka (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.)
• katedrala i nadbiskupski dvor (1880.-1905.)
• kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u saradnji, nakon 1880.)
• pročelje crkve Sv. Katarine (nakon 1880.)
• Franjevačka crkva (1881.-1902.)
• Crkva u Remetama (od 1881.)
• unutrašnjost pravoslavne crkve (1882.-1894.)
• zgrada u Ilici 45 (1882., pregrađeno)
• zgrada na Jelačićevu trgu 1 (1882., uklonjeno)
• grkokatolička crkva Sv. Ćirila Metoda (1883.-1885.)
• zgrada Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1892.)
• kapelica Sv. Duha (od 1893.).

• župna crkva Sv. Ane u Križevcima (1878.-1890.)
• hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici (1878.-1883.)
• župna crkva u Dubrancu pokraj Karlovca (1883.-1889.)
• crkva u Resniku pokraj Zagreba (1887.)
• župna crkva u Belici u Međimurju (1890.)
• crkva u Kaštu pokraj Ozlja (1892.)
• franjevačka crkva u Iloku (1892.-1909.)
• grkokatolička katedrala u Križevcima (od 1892.)
• franjevačka crkva i samostan u Kostajnici (1892.)
• župna crkva u Velikoj Gorici (1893.)
• episkopska crkva i dvor u Pakracu (1893.)
• kapela Sv. Marije u Gornjoj Stubici (prije 1896.)
• pravoslavna crkva u Bjelovaru (1897.)
• franjevačka crkva u Virovitici (1899.).

• hodočasnička kapela Snježne Gospe Tekijske kod Petrovaradina (1881.)
• župna crkva u Franjindolu kraj Zemuna (1888.)
• manastir i crkva u Grgetegu u Srijemu (1899.).

• kaptolska fontana (u saradnji sa Schmidtom, 1882.)
• fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.)
• Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)
• ograda i portal Botaničkoga vrta (1894.)
• ograda zgrade Bogoštovlja i nastave u Opatičkoj 10 (1894.).

• Herman Bollé - veliki hrvatski graditelj i pedagog, Građevinar, br. 10/2005.
• Neogotički tornjevi zagrebačke katedrale – stil i kontekst, "Radovi instituta za povijest umjetnosti", br. 29., Zagreb, 2005., str. 259 – 276.^{[mrtav link]}
• Dragan Damjanović, Radovi hrvatskih arhitekata u časopisu Wiener Bauhütte, Radovi instituta za povijest umjetnosti br. 30., Zagreb, 2006., str. 229 – 240.^{[mrtav link]}
• Dragan Damjanović, Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, "Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti", br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 – 150.
• Dragan Damjanović, Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.). // Croatica Christiana periodica: časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vol. XXXIII, br. 63., Zagreb, 2009., str. 109-127
• Dragan Damjanović, Neogotička arhitektura u opusu Hermana Bolléa. // Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. Vol. 17, No 2 (38), Zagreb, 2009. str. 243 - 246.
• Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.
• Herman Bollé i obnove baroknih sakralnih građevina u stilu njemačke neorenesanse, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 19 (2011), 1 (41); Zagreb, 2011., str. 42 – 59.