Fuji
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Fuji (富士山 – čit. Fudži-san) najviša je planina u Japanu. Smješten je na ostrvu Honshū, zapadno od Tokija, odakle se može vidjeti za vedrih dana. Tri mala grada okružuju planinu: Gotemba (istok), Fuji-Yoshida (sjever) i Fujinomija (jugozapad). Planina je poznata po snježnoj kapi, koja se zadržava tokom cijele godine, i često je korišteni motiv u umjetnosti.
Geografija i geologija
[uredi | uredi izvor]Visok je 3.776 m, i okružena je sa pet jezera (Kawaguchi, Yamanaka, Sai, Motosu i Shoji), koji s obližnjim jezerom Ashi pružaju divan pogled s planine.
Fuji je i aktivni vulkan, a naučnici su dokazali četiri faze vulkanskih aktivnosti u stvaranju planine. Prva faza je Sen-komitake, nakon koje je uslijedila faza Komitake-Fuji. Otprilike 100.000 godina preko sloja Komitake-Fuji nastao je novi sloj, "Stari Fuji". Za najnoviji sloj, "Novi Fuji", pretpostavlja se da je star 10.000 godina.
Vulkan je okarakteriziran kao aktivan, s malim rizikom od erupcije. Posljednja zabilježena erupcija dogodila se 1707, tokom Edo perioda.
Ime
[uredi | uredi izvor]Fuji-san se u nekim nejapanskim tekstovima spominje i kao Fujiyama zbog trećeg znaka u imenu, 山, koji označava planinu, a izgovara se "jama". Dodatak san, koji znači "planina", ne treba miješati s istim dodatkom koji predstavlja ljude.
Fuji se u nekim izgovorima izgovara Huzi.
Trenutno su kanđi znakovi za Fuji 富 i 士, što znači bogatstvo ili izobilje, i čovjek s određenim statusom, ali su ovi znakovi vjerovatno izabrani zbog izgovora koji odgovara slogovima imena. Oni ne ukazuju na stvarno značenje imena.
Korijen imena Fuji nije poznat. Postoje brojne pretpostavke, a evo jedne od njih: 不二 (ne + dva), tj. bez premca ili unikatan.
Historija
[uredi | uredi izvor]Smatra se da se na vrh prvi popeo anonimni kaluđer 663. Vrh je smatran svetim i dugo je bio zabranjen za žene.
Prvi nejapanac koji je savladao planinu bio je Rutherford Alcock 1860.
Danas je vrlo popularno odredište za turiste i planinare. Procjenjuje se da se 200.000 posjetilaca godišnje popne na planinu, od čega je 30% stranaca. Sam uspon traje od tri do sedam sati.
