Bubrežno tjelašce

Bubrežno tjelašce
Struktura bubrežnog tjelašceta
Dijagram cirkulacije povezan s jednim glomerulom, povezanom tubulom i sistemom sabirnih kanala. Bubrežno tjelašce je u korteksu (vanjski sloj) bubrega. Na vrhu je bubrežno tjelašce koje sadrži glomerul. Filtrirana krv izlazi u bubrežne tubule kao filtrat, zdesna. Lijevo krv teče iz aferentne arteriole (crvene), ulazi u bubrežno tjelašce i filtrira se u glomerulu; krv teče iz eferentne arteriole (plava).
Detalji
Latinski	Corpusculum renis
Identifikatori
Gray's	p.1221
FMA	15625
Anatomska terminologija

Bubrežno tjelašce – ranije zvano i Malphigijevo tjelašce – je komponenta filtriranja krvi, u bubrežnom nefronu. Sastoji se od glomerula – klupka kapilara koje se sastoji od endotelnih ćelija i glomerulske kapsule poznate kao Bowmanova čahura.^[1]

Bubrežno tjelašce sastoji se od dvije strukture, glomerula i Bowmanove čahure.^[2] Glomerul je malo klupko kapilara koje sadrži dva tipa ćelija. Endotelne ćelije imaju velike fenestre i nisu prekrivene dijafragmom. Mezangijske ćelije su modificirane ćelije glatkih mišića, smještene između kapilara. Svojom kontraktilnom aktivnošću, reguliraju protok krvi i luče vanćelijskii matriks, prostaglandine i citokine. Mezangijske ćelije također imaju fagocitnu aktivnost, uklanjajući proteine i druge molekule zarobljene u glomerulskoj baznoj membrani ili filtracijskoj barijeri. Bowmanova čahura ima vanjski parijetalni sloj sastavljen od jednostavnog skvamoznog epitela. Visceralni sloj, sastavljen od modificiranog jednostavnog skvamoznog epitela, obložen je podocitima. Podociti imaju ogranke stopala, pedicele, koji se obavijaju oko glomerulskih kapilara. Ovi pediceli se međusobno dodiruju s pedicelima susjednih podocita, sa kojima čine filtracijske otvore. U bubrežnom tjelašcu postoje dva pola, vaskularni i cjevasti pol. Vaskularni pol je mjesto glomerula. Na vaskularnom polu aferentne i eferentne arteriole ulaze i izlaze iz glomerula u Bowmanovoj čahuri. Cjevasti pol nalazi se na drugom kraju, nasuprot vaskularnom. Na cjevastom polu nastaje proksimalna izuvijana tubula.^[3]

Bubrežno tjelašce djeluje na filtriranje krvi. Tečnost iz krvi u glomerulu sakuplja se u Bowmanovoj čahuri kako bi se formirao "glomerulskii filtrat", koji se zatim dalje obrađuje duž nefrona da bi se formirao urin. To čini preko filtracijske barijere. Filtrirajuću barijeru bubrežnog tjelašceta čine: fenestrirani endotel glomerulskih kapilara, srasla bazna lamina endotelnih ćelija i podocita i filtracijski otvori/prorezi podocita. Ova barijera omogućava prolazak vode, iona i malih molekula iz krvotoka u Bowmanov prostor (prostor između visceralnog i parijetalnog sloja). U Bowmanov prostor sprečen je prolazak velikih i/ili negativno nabijenih proteina, čime se ovi proteini zadržavaju u cirkulaciji. Bazna lamina se sastoji od tri sloja: lamina rara externa, lamina densa i lamina rara interna. Lamina rara externa je uz podocitne ogranke. Lamina densa je središnji sloj koji se sastoji od kolagena tipa IV i laminina. Ovaj sloj djeluje kao selektivni makromolekulski filter, sprečavajući prolazak velikih molekula proteina u Bowmanov prostor. Lamina rara interna je susjedna endotelnim ćelijama. Ovaj sloj sadrži heparan-sulfat, negativno nabijeni glikozaminoglikan, koji doprinosi elektrostatskoj barijeri glomerulskog filtra.

Bubrežno tjelašce poznato je i kao Malpighijevo tjelašce , nazvano po Mrchellu Malphigiju (1628–1694), italijanskom ljekaru i biologu. Ovo se ime više ne koristi široko, vjerovatno da bi se izbegla zabuna sa Malpigijevo tijelo u slezeni.

• 
  Glavne komponente bubrežnog tjelašceta: Glomerul je crven, a Bowmanova čahura ružičasta
• 
  Prikaz funkcije bubrežnog tjelašca

Commons ima datoteke na temu: Bubrežno tjelašce