Analiza
Analiza (grč. analýo - razrješujem, param, raščlanjujem) predstavlja metodu naučnog istraživanja putem rastavljanja nekog predmeta ili složenog problema na njegove najjednostavnije sastavne dijelove.[1][2] Analiza je jedna od osnovnih metoda saznanja. Pojam je važan prvo u Aristotelovskoj logici, a potom i u filozofiji Immanuela Kanta. Analitika je za Aristotela sinonim za formalnu logiku a kod Kanta za gnozeologiju.
Analiza je metoda naučnog istraživanja rastavljanjem nekog predmeta, pojave ili procesa na njegove sastavne dijelove. Analiza poslovanja je proces u kojem se podatci o poslovanju pretvaraju u informacije relevantne za upravljanje. Analizom se služimo kako bismo stekli jasniju sliku o predmetu analize, a provodimo je kako bismo osmislili aktivnosti kojima ćemo ostvariti zacrtani marketinški cilj.
Najpoznatija jednostavna analitička tehnika koja objedinjuje oba aspekta udaljenosti objekta analize od organizacije jest analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji, poznatija pod skraćenicom SWOT analiza.
SWOT analiza je jedan od instrumenata kojima se menadžer može poslužiti u kreiranju strategije. Ovo je kvalitativna analitička metoda koja kroz 4 čimbenika nastoji prikazati snage, slabosti, prilike i prijetnje određene pojave ili situacije. Međutim, treba uzeti u obzir da se radi o subjektivnoj metodi.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Klaić, Bratoljub (1968). Veliki rječnik stranih riječi, izraza i kratica. Zagreb: Zora. str. 62.
- ^ "Analysis > Definitions and Descriptions of Analysis (Stanford Encyclopedia of Philosophy)". plato.stanford.edu. Pristupljeno 2023-09-02.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
Nedovršeni članak Analiza koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
