Almati

Almati (Alma Ata) (Алматы)
Grad
Zastava Grb
Nadimak: Južni glavni grad, Grad jabuka
Koordinate	43°16′39″N 76°53′45″E / 43.27750°N 76.89583°E / 43.27750; 76.89583
Površina	324,8 km2
Stanovništvo	1,348,500 (2008)
Osnovan	1854.
Gradonačelnik	Ahmetžan Jesimov
Veb-sajt: almaty.kz

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы; ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) jest najveći grad u Kazahstanu^[1] s populacijom od 1.348.500 (1. septembar 2008.), što predstavlja 8% ukupnog stanovništva. Bio je glavni grad Kazahstana i prethodne Kazaške SSR od 1929. do 1998. godine. Premda Almati više nije glavni grad, (sada je to Astana), ostao je glavni komercijalni centar. Almati ne pripada ni jednoj oblasti, već ima status grada od posebnog državnog značaja.

Ime Almati znači "Bogat jabukama", a ruska verzija imena, "Alma Ata", dodijeljena je iz zablude (književno značenje "Djedova jabuka").

Na prostoru grada su u 10. vijeku p. n. e. nastala prva naselja stočara iz bronzanog doba. Kasnije su nastala naselja plemena Saka i Uisun od kojih su sačuvani tumuli (nadgrobni humci). Tokom srednjeg vijeka se grad razvija kao jedna od stanica na Putu svile, te postaje značajan trgovački centar. Ime Almati se pojavljuje u 13. vijeku. U 15. vijeku slabi značenje grada zbog prestanka trgovine na Putu svile. U 17. i 18. v. jača kazaška nacionalna svijest i Almati postaje kazahstanski kulturni centar. 1730. su Kazasi pobijedili Džungure u bitki 70 km od grada. Sredinom 19. v. su Rusi zauzeli taj prostor i 1854. osnovali tvrđavu Verniy. Oko grada se naseljavaju Rusi, Tatari i Kozaci. 1867. je grad nazvan Almatinsk, ali stanovnici nisu prihvatili novo ime grada, te je vraćeno ime Verniy. 28. maja 1887. je grad potpuno razoren u jakom zemljotresu. Nakon zemljotresa se grad obnavlja i postaje najveći ruski grad srednje Azije.

Nakon Oktobarske revolucije dolazi komunistička vlast i 1921. je grad preimenovan u Alma-Ata. 1927. Alma Ata postaje glavni grad Kazaške Autonomne Sovjetske Socijalističke Republike u sklopu SSSR-a (dotad je glavni grad bio Kyzyl-Orda). 1926. je sagrađena željeznička pruga iz Turkestana do Sibira, a 1930. je Alma Ata priključena na željeznicu. Tokom 2. svj. rata je u Alma Ati organizovana ratna industrija i došlo je mnogo izbjeglica iz ratom zahvaćenih područja odakle su evakuisane cijele tvornice i institucije. Nakon rata se grad širi i grade se zgrade otporne na potrese. Od 1975. je uvedena redovna vaduhoplovna linija nadzvučnim avionima do Moskve.

1991. se raspao SSSR i stvoren je nezavisni Kazahstan. 1993. je Alma-Ata preimenovana u kazaško ime Almati. 1997. je odlučeno da se glavni grad Kazahstana preseli u Astanu koja je smještena u središnjem dijelu zemlje (Almati je blizu kirgistanske granice). Almati je i dalje ostao najveći grad Kazahstana i njegov privredni i kulturni centar.

Almati je smješten u jugoistočnom dijelu Kazahstana 80 km od granice s Kirgistanom i 300 km od granice s Kinom. Nalazi se u dolini ispod planine Alatau koja je dio planinskog lanca Tian Shan. Sjeverno od grada je Kapčagajsko umjetno jezero na rijeci Ili. Klima je kontinentalna s malo padavina, ali je ipak blaga zbog položaja među planinama. Transportna povezanost je prilično loša (postoji jedna cesta prema srednjem Kazahstanu).

Zanimljiva je pravoslavna katedrala Kristova uskrsnuća u ruskom stilu. Postoje mnoge crkve i džamije koje su sve sagrađene nakon 1990. Grad ima i mnogo parkova. Blizu grada postoji rekreativna zona na brdu Kök Töbe koja je s gradom povezana žičarom.

U izgradnji je podzemna željeznica Almati.

Almati je bio jedan od kandidata za Zimske olimpijske igre 2014., a nakon što je Igre dobio ruski Soči, gradski oci razmišljaju o eventualnoj kandidaturi za Igre 2018.^[2]

• Službena stranica Arhivirano 6. 2. 2009. na Wayback Machine (ru) (kaz)

• Almaty 2014. - stranica kandidature Arhivirano 30. 9. 2013. na Wayback Machine (en) (fr)

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još podataka o: Almaty

Commons ima datoteke na temu: Almati