Warrau

Warao; Guarau; Guarauno
	Porodica Warao putuje svojim kanuom
Ukupna populacija
	19 500 u Venecueli
Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Jezik/ci
	warao, španjolski
Religija
	Animizam

Warrau (Warao, Guarau, Guarauno, Guarao), snažan indijanski narod na delti rijeke Orinoco u Venezueli i susjednim dijelovima Gvajane i Surinama. Ovaj narod živi na vodi i od vode. Njihove kuće bez zidova podignute su na platformama koje počivaju na drvenim nosačima (pilonima) zabijenim u dno delte Orinoca. Kanu je glavno transportno sredstvo a postoje dva tipa, veći bongo i manji za svakodnevnu upotrebu.

Privreda

Guarau su ribari a riba je uz srž palme mauritia (moriche-palm) osnovna hrana. Mauritia flexuosa raste divlje u prirodi a njezina eksploatacija Warrauima je veoma važna. Od njezinog soka priređuje se fermentirano piće, od njezine meke srži (srčike) proizvodi se kruh a voće je jestivo. S obzirom na velik značaj koji ima razni autori govore da ona zauzima mjesto prave zemljoradnje (Brett), ili o arborikulturi (Lévi-Strauss).

Društvo

Warrau su matrilokalni. Zet se nastanjuje kod tasta i tašte, te je dužan da u zamijenu za ženu koju je dobio, da radi za njih i da ih hrani. Prema W. E. Rothu jalovim ženama koju su željele djecu, šamani su propisivali čajeve od gljiva vrste Nidularia.

Jezik i lokalne skupine

Guarau jezik član je porodice (guarauan) kojoj je dao svoje ime, a ima nekoliko narječja: guasay ili wasay (s pod-plemenima Ibaruma, Arature, Amakuro); hoanarao ili 'narod sa crnih voda' (gente de las aguas negras ^[1]; s Mariusa, Winikina, Arawabisi); cocuina; araguao ili arawao (s Merejina, Sakupana), ^[2].

Populacija

Warrau populacija iznosi oko 27.000 na području Venezuele i Gvajane. U Venezueli ih ima 18,000 (1993. UBS) i 5,000 u Gvajani (2000. J. Forte).

Izvori

Warao ili Guarau, Guarauno, Guarao) je indijanski domorodački narod koji živi u Delti Orinoca u Venecueli. ^[1]

Zemlja Guajira je velika močvarna delta - Orinoca, tu u 250 sela živi većina pripadnika tog rijetkog naroda. ^[1] Oni su se tokom vjekova potpuno prilagodili životu na vodi, žive u drvenim sojenicama a po neprohodnim močvarama kreću se kanuima, koji su sastavni dio svakog domaćinstva.

Ime

Nihovo ime warao znači vlasnici kanua, jer wa na njihovom jeziku znači kanu, a arao - vlasnik. ^[1]

Karakteristike

Warao jezično pripadaju porodici Warao, njihova populacija iznosi oko 19 500^[1], pripadnika u Venecueli, te oko 2 000 u Gvajani.

Vanjske veze

An Introduction to the Music and Culture of the Warao Indians of Venezuela Arhivirano 2012-09-21 na Wayback Machine-u
The Orinoco River delta & the Warao Indians Arhivirano 2011-01-06 na Wayback Machine-u

(en)

Nedovršeni članak Warrau je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako da ga proširite.

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Dale A. Olsen. [https://web.archive.org/web/20120921020056/http://www.dolsenmusic.net/advocacy/case_study_1.html „An Introduction to the Music and Culture of the Warao Indians of Venezuela”] (engleski). Dale A. Olsen. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-21. Pristupljeno 29. 09. 2012.

[1] Dale Alan Olsen

[2] Lengua Warao

[peri-3] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Dale A. Olsen. [https://web.archive.org/web/20120921020056/http://www.dolsenmusic.net/advocacy/case_study_1.html „An Introduction to the Music and Culture of the Warao Indians of Venezuela”] (engleski). Dale A. Olsen. Arhivirano iz originala na datum 2012-09-21. Pristupljeno 29. 09. 2012.

[1]