Prijeđi na sadržaj

Brandenburg

Izvor: Wikipedija

Brandenburg je savezna pokrajina u sjeveroistočnom dijelu Njemačke. Lužički Srbi koji su nacionalna manjina u Brandenburgu ju zovu Braniborska. Glavni grad je Potsdam. Na istoku graniči sa Poljskom, na jugu sa Saskom, sa Saska-Anhaltom na zapadu, na krajnjem zapadu jednim kratkim dijelom uz Labu sa Donjom Saskom, na sjeveru sa Mecklenburg-Zapadnim Pomorjem, i u svom središnjem dijelu u cijelosti okružuje Berlin.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Tipično za Brandenburg je da je sva infrastruktura usmjerena prema Berlinu koji je kao otok usred Brandenburga. Oni zajedno čine metropolitansko područje Berlin/Brandenburg. Oko Berlina se nalaze dobro stojeći gradovi i sela ("bogati pojas" Berlina). Tu stanuje veliki broj Berlinčana koji su htjeli živjeti izvan velegrada, u "zelenom". Na obodu Pokrajine se nalaze rijetko naseljena i uglavnom poljoprivredna područja kao Prignitz, Fläming, Spreewald, Oderbruch ili Uckermark. Oko Cottbusa, na jugoistoku Pokrajine, nalazi se područje gdje se na nizu mjesta dnevnim kopom vadi mrki ugljen.

  • Najveća udaljenost sjever - jug je 291 km
  • Najveća udaljenost zapad - istok je 244 km.

Reljef

[uredi | uredi kod]

Konfiguracija površine Brandenburga određena je s dva lanca uzvisina i dvije udoline. U udolinama se nalaze riječne doline na čijim rubovima se nalaze - danas isušena - područja močvara i tresetišta, koja su svojevremeno bila korištena za vađenje treseta. Te riječne doline ovdje nazivaju i rasjeklina ili tresetište.

Sjeverni, ili baltički lanac uzvisina meklenburške jezerske ploče se samo nevažnim odvojcima pruža u Brandenburg. Drugi lanac uzvisina koji se nalazi na jugu Brandenburga počinje sa Lauziškim uzvisinama] i proteže se duž granice u smjeru zapada preko Triebela i Spremberga, a zatim ide prema sjeverozapadu preko Calaua prelazi u gole i sušne uzvisine Fläminga. Južna udolina leži neposredno uz sjeverni rub ovih uzvisina i najizraženija je u području Spreewalda. Sjevernu udolinu, položenu odmah u podnožju baltičkih uzvisina, određuju doline rijeka Netze, Warthe i Odre, zatim Havelländische Luch i brazdom koju je urezala Laba.

Između tih dviju udolina leži ploča koja se od područja oko Poznanja (Poljska) pruža na zapad prema Brandenburgu. Ploču s jugoistoka prema sjeverozapadu presjecaju doline Faule Obra i Odre do utoka Nise, donja Spree i dolina Havela. Između tih dolina leži cijeli niz brežuljaka čija se visina kreće od 97 m do 157 m, a najviša točka Brandenburga je Heidenhöhe sa 201,4 m.

Na ploči uglavnom preteže pješčano tlo na velikim područjima obraslo borovima, smrekama i vrijeskom i djeluje suho. Međutim, čak i na uzvisinama je glinasto i uz odgovarajuću obradu primjereno za uzgoj većine poljoprivrednih proizvoda.

Klima

[uredi | uredi kod]

Najhladniji mjesec je s vjerojatnoćom od 53% tijekom zadnjih 100 godina bio siječanj, sa srednjom temperaturom na istoku pokrajine od -1 °C. Kolebanje temperature se kreće od 15 °C do -30 °C. Prosječna količina padalina u siječnju je 34 mm, a sunčanih sati je prosječno 50 tijekom mjeseca.

Politika

[uredi | uredi kod]

Grb i zastava

[uredi | uredi kod]

Prema Ustavu Savezne pokrajine Brandenburg, njen grb je crveni markgofovski orao na bijelom polju. Zastava Pokrajine je crveno-bijela s grbom postavljenim u sredini.

Markgrofovski orao i grb postoje odavno. Još 1157. je to bio, navodno, grb Brandenburškog markgrofa Otta I.. Sve do kraja 2. svjetskog rata orao je na grbu imao dodatke, između ostalog, mač i oklop na grudima. Svi su ti dodatci uklonjeni, i ostao je samo orao, koji je kao grb preuzet za Brandenurg.

Historija

[uredi | uredi kod]

Brandenburg je za ranog srednjeg vijeka bio pogranična marka jezgra iz koje je izrasla moćna Markgrofovija Brandenburg, kasnija Brandenburg-Pruska odnosno Kraljevina Pruska.

1945 se osniva Provincija Mark Brandenburg. Ona se sastojala od vladajućih okruga Potsdam i Frankfurt/Oder nekadašnje pruske Provincije Brandenburg, no bez čitavog područja Neumark istočno od Odre. 1947 je nakon ukidanja Pruske uslijedilo preimenovanje u Zemlja Brandenburg sa 27.612 km². U okviru teritorijalne reorganizacije DDRa 1952. raspuštena je Zemlja Brandenburg i podijeljena na tri okruga: Cottbus, Frankfurt/Oder i Potsdam. 14. listopada 1990 je ponovo osnovana Zemlja Brandenburg ujedinjenjem navedena tri okruga (uz neke manje izmjene.

1996. su Brandenburžani na referendumu odbili ujedinjenje svoje pokrajine sa Berlinom.

Teritorijalna podjela

[uredi | uredi kod]

Privreda

[uredi | uredi kod]

Gro brandenburške industrije i logističkih kompanija nalazi duž autoputa A 10 (obilaznica Berlina) i po industrijskim centrima. Pored Eisenhüttenstadta na Odri i u Brandenburg na Havelu su čeličane. Uz njih se nalazi više tvornica koje prerađuju željezo i čelik. Izvan tih industrijskih centara su prehrambena industrija, drvna industrija i poljoprivreda. Na jugu Brandenburga se u dnevnom kopu vadi mrki ugljen. Težište budućeg razvoja se namjerava vezati uz turizam. Poljoprivreda ima značajni udjel u prihodima Pokrajine.

Prometni putovi Brandenburga zrakasto idu prema Berlinu. To vrijedi za željezničke pruge, ceste i vodene putove. Željezničke pruge su međusobno povezane Berlinskim vanjskim prstenom koji većim dijelom prolazi Brandenburgom. Slično je i s A 10, nazvanim Berlinski prsten, a i on je gotovo cijelom svojom dužinom na teritoriju Brandenburga.

Najvažniji aerodrom Brandenburga se nalazi u Schönefeldu, a osim njega u Pokrajini postoji još nekoliko.

Obrazovanje

[uredi | uredi kod]

Državni i školski praznici

[uredi | uredi kod]

Krajolici

[uredi | uredi kod]

Turizam

[uredi | uredi kod]

Zaštita prirodnih i kulturnih dobara

[uredi | uredi kod]

Jezik

[uredi | uredi kod]