Emil Perška (Stara Pazova, 20. lipnja 1896. - nepoznato, 1945.), nogometaš, i jugoslavenski reprezentativac, te novinar, karikaturist i povjesničar športa, podrijetlom Slovak.

Emil Perška
Osobne informacije
Puno ime Emil Perška
Nadimak Lalec
Rođenje 20. lipnja 1896.
Stara Pazova
Smrt 1945.
nepoznato
Profesionalni klubovi*
Godina Klub Nastupi (golovi)
1914.
 ?
1918.
1919.
1919. - 1920.
1920.
1921. - 1931.
HAŠK
Györ
HAŠK
Wiener AC
Građanski (Zagreb)
FC Generaux
Građanski (Zagreb)
- ( - )
- ( - )
- ( - )
- ( - )
- ( - )
- ( - )
- ( - )
Reprezentacija
1920. - 1927. Jugoslavija 14 (2)
Napomene

* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima
broje se samo za ligu iz koje je klub.

Nogometaš

uredi

Kao nogometaš počeo je igrati u HAŠK-u. Za vrijeme Prvog svjetskog rata kao vojnik je poslan u Ugarsku gdje je u slobodno vrijeme igrao za Györ. Nakon rata vraća se nakratko u HAŠK. Kao vojni bjegunac bježi u Beč gdje igra za Wiener AC. 1919. i 1920. godine igra za zagrebački Građanski s kojim u tom razdoblju osvaja Novogodišnji pokal, Uskrsni pokal, Pokal hrvatskog radiše i prvenstvo Zagreba. Od 34 utakmice Građanskog Perška je odigrao 22. 1920. godine nakratko igra za francuski FC Generaux. Prvu utakmicu po povratku u Građanski odigrao je 6. ožujka 1921. godine protiv Šparte. U Građanskom je ostao do 1931. godine i osvojio tri državna prvenstva: 1923., 1926., 1928., te sedam naslova prvaka Zagrebačkog nogometnog podsaveza. Za reprezentaciju Zagrebačkog nogometnog podsaveza od 1920. do 1929. odigrao je 32 utakmice. Za reprezentaciju Kraljevine SHS odigrao je 14 utakmica i postigao 2 pogotka. Kao reprezentativac nastupio je na Olimpijskim igrama 1920. i 1924. godine.

Vojnik

uredi

Kao jednogodišnji hrvatski domobranski desetnik bio je 5. prosinca 1918. godine sudionikom prosvjeda na Trgu bana Jelačića. Kao vojni bjegunac pobjegao je u Beč. U Beču 1919. godine potpisuje za zagrebački nogometni klub Građanski, te zahvaljujući dužnosnicima kluba biva pomilovan i vraća se u Zagreb. Za vrijeme drugog svjetskog rata bio je policijski službenik u NDH. Nakon završetka rata ne zna se njegova sudbina. Najvjerojatnije je do zadnjeg dana branio svoj dom na zagrebačkom Ksaveru, te bio žrtva Narodnooslobodilačke vojske.

Novinar

uredi

Pod imenom Pele-mele pisao je u zagrebačkoj Večeri. Bio je prvi odgovorni urednik Športskog lista u kojem je pisao opširnu rubriku “Dribling i šut“. Bio je esejist, pisao je na duhovit način s mnogo pojedinosti iz nogometnog života. Autor je “Desete obljetnice Zagrebačkog nogometnog podsaveza“. Napisao je i uredio knjige “Sportski almanah grada Zagreba“ 1935. godine, te “Nogomet: Teorija - tehnika - taktika - training“ 1937. godine.

Izvori

uredi

Tokom 2019. godine jedna ulica u Beogradu, ponela je ime ovog fudbalskog reprezentativca Kraljevine SHS i Hrvatskog šoviniste.