Zagrebački nogometni podsavez

ZNP je za vrijeme NDH nosio naziv "Zagrebački nogometni dosavez" ^{[1] [2]}, a sredinom 1945. godine promijenio je naziv u “Fiskulturni odbor Zagreba“. Od 1946. do 1949. godine je nosio naziv “Nogometni centar Zagreba“, a od 1949. do 1952. godine “Oblasni nogometni odbor“. Pod nazivom “Gradski nogometni odbor“ je bio kratko 1952. godine, kada mijenja naziv u “Nogometni podsavez Zagreb“. 1953. godine vraća mu se stari naziv “Zagrebački nogometni podsavez“, a nekoliko godina kasnije dobiva naziv “Zagrebački nogometni savez“ koji se zadržao sve do danas.

ZNP je 1919. godine obuhvaćao područje između rijeka Save i Drave, dio Bosne i Hercegovine, te čitave Like. 1924. godine, kada je osnovan Osječki nogometni podsavez smanjuje se područje djelovanja ZNP-a i obuhvaća gradove: Bjelovar, Banja Luka, Slavonski Brod, Bosanski Novi, Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Đurđevac, Križevci, Karlovac, Nova Gradiška, Pakrac, Prijedor, Petrinja, Samobor, Sušak, Sisak, Varaždin, Velika Gorica i Zagreb. U ožujku 1933. godine, klubovi s područja Vrbaske banovine postaju članovi novoosnovanog Banjalučkug nogometnog podsaveza ^[3]. Do početka 1939. godine ukida se V. I VI. Župa, te ZNP djeluje na području Zagreba, Sušaka (I. Župa), Karlovca (II. Župa), Varaždina (III. Župa), Bjelovara (IV. Župa), Slavonskog Broda (VII. Župa) i Siska (VIII. Župa). Krajem 1939. osniva se Nogometni podsavez Sušak te klubovi I. Župe prelaze u novoosnovani podsavez. Sredinom 1945. godine područje se smanjuje na Zagreb i okolicu, a 1994. godine osnivanjem Nogometnog saveza Zagrebačke županije samo na grad Zagreb.

U razdoblju od 1919. Godine do 1929. Godine ZNP je imao 66 registriranih nogometnih klubova. Početkom 1939. godine broj klubova se povećao na 111 (Zagreb 63, Sušak 16, Karlovac 12, Varaždin 10, Bjelovar 10, Slavonski Brod 12 i Sisak 8). Tada u članstvo ZNP-a pristupa i sarajevski SAŠK. Zagrebački nogometni savez 1969. godine broji 69 seniorskih nogometnih klubova, a danas ih ima nešto više od 50.

ZNP od 1919. godine organizira natjecanja pod nazivom Prvenstvo Zagrebačkog nogometnog podsasveza. Najviše naslova prvaka osvojili su zagrebački klubovi HAŠK i Građanski. Posljednje prvenstvo na kojem su nastupili najjači klubovi Podsaveza odigrano je 1946. godine kada je prvakom postao zagrebački Dinamo. Od tada su natjecanja nižerazredna regionalna natjecanja iz kojih se najbolje momčadi plasiraju u viši rang državnih natjecanja (od 1946. do 1991. u nižerazredne Jugoslavenske nogometne lige, a od 1991. u nižerazredne Hrvatske nogometne lige).

Zagrebačka nogometna reprezentacija svoju prvu utakmicu je odigrala 1. kolovoza 1920. godine protiv reprezentacije Beograda u Beogradu i ostvarila pobjedu od 1:0. Najveći uspjeh je trostruko uzastopno osvajanje Zlatnog pehara kralja Aleksandra 1924., 1925. i 1926. godine, kada ga je dobila u trajno vlasništvo. Reprezentacija je nastupila i u prve tri sezone (1956./58., 1958./60. i 1961.) Kupa velesajamskih gradova.

• Roman Garber, ur., Zlatni jubilej ZNS: 1919. – 1969., Zagreb: Zagrebački nogometni savez, [1969.]