Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre održavaju se od 1924. godine, kako bi se mogli nadmetati i sportaši u zimskim sportovima. Najuspješnija sportšica u povijesti ZOI je Marit Bjørgen iz Norveške.

• alpsko skijanje – prvi put se pojavilo na ZOI-u 1936. godine. Sportaši se natječu u sljedećih 5 disciplina: spust, slalom, veleslalom, super veleslalom i kombinaciji (posebno se natječu skijaši i skijašice).
• biatlon – pojavio se 1960. godine, natječe se u 4 discipline: sprint (10 km (muški)/7,5 km (žene)), pojedinačno (20 km (muški)/15 km (žene)), kombinacija (12,5 km (muški)/10 km (žene)) i štafeta (4 x 7,5 km).
• bob – spuštanje u bobu održava se od 1924. godine
• skijaško trčanje – od početka je na programu zimskih olimpijskih igara
• curling – pojavio se u programu 1924., no nije prihvaćen. Opet je prikazan 1932., 1988. i 1992., te je službeno priključen olimpijskim sportovima 1998. godine. Od tada, održavaju se turniri za muškarce i žene u curlingu.
• umjetničko klizanje
• hokej na ledu
• nordijska kombinacija
• skijaški skokovi
• brzo klizanje
• brzo klizanje na kratkim stazama
• sanjkanje
• skeleton
• snowboard – u programu ZOI-a od 1998. godine
• slobodno skijanje

Rb.	Zemlja	Broj OI	Zlato	Srebro	Bronca	Ukupno
1	Norveška	23	132	125	111	368
2	SAD	23	105	108	90	313
3	Njemačka	12	92	86	60	238
4	Austrija	23	64	81	87	232
5	Kanada	23	73	64	62	199
6	SSSR	9	78	57	59	194
7	Finska	23	43	63	61	167
8	Švedska	23	57	46	55	158
9	Švicarska	23	55	46	52	153
10	Nizozemska	21	45	44	41	130

Igre	Godina	Grad domaćin	Datum održavanja	Države sudionice	Natjecatelji			Sportovi	Discipline	Ref
					Ukupno	muškarci	Žene
I.	1924.	Chamonix, Francuska	25. siječnja – 5. veljače	16	258	247	11	6	16	[1]
II.	1928.	St. Moritz, Švicarska	11. – 19. veljače	25	464	438	26	4	14	[2]
III.	1932.	Lake Placid, SAD	4. – 15. veljače	17	252	231	21	4	14	[3]
IV.	1936.	Garmisch-Partenkirchen, Njemačka	6. – 16. veljače	28	646	566	80	4	17	[4]
1940.		trebale se održati u Sapporu, Japan, otkazane zbog II. svjetskog rata
1944.		trebale se održati u Cortini d'Ampezzo, Italija, otkazane zbog II. svjetskog rata
V.	1948.	St. Moritz, Švicarska	30. siječnja – 8. veljače	28	669	592	77	4	22	[5]
VI.	1952.	Oslo, Norveška	14. – 25. veljače	30	694	585	109	4	22	[6]
VII.	1956.	Cortina d'Ampezzo, Italija	26. siječnja – 5. veljače	32	821	687	134	4	24	[7]
VIII.	1960.	Squaw Valley, SAD	18. – 28. veljače	30	665	521	144	4	27	[8]
IX.	1964.	Innsbruck, Austrija	29. siječnja – 9. veljače	36	1091	892	199	6	34	[9][10]
X.	1968.	Grenoble, Francuska	6. – 18. veljače	37	1158	947	211	6	35	[11]
XI.	1972.	Sapporo, Japan	3. – 13. veljače	35	1006	801	205	6	35	[12]
XII.	1976.	Innsbruck, Austrija	4. – 15. veljače	37	1123	892	231	6	37	[13]
XIII.	1980.	Lake Placid, SAD	13. – 24. veljače	37	1072	840	232	6	38	[14]
XIV.	1984.	Sarajevo, SFRJ	8. – 19. veljače	49	1272	998	274	6	39	[15]
XV.	1988.	Calgary, Kanada	13. – 28. veljače	57	1423	1122	301	6	46	[16]
XVI.	1992.	Albertville, Francuska	8. – 23. veljače	64	1801	1313	488	7	57	[17]
XVII.	1994.	Lillehammer, Norveška	12. – 27. veljače	67	1737	1215	522	6	61	[18]
XVIII.	1998.	Nagano, Japan	7. – 22. veljače	72	2176	1389	787	7	68	[19]
XIX.	2002.	Salt Lake City, SAD	8. – 24. veljače	77	2399	1513	886	7	78	[20]
XX.	2006.	Torino, Italija	10. – 26. veljače	80	2508	1548	960	7	84	[21]
XXI.	2010.	Vancouver, Kanada	12. – 28. veljače	82	2566	1522	1044	7	86	[21]
XXII.	2014.	Soči, Rusija	7. – 23. veljače	88	2873	1714	1159	7	98
XXIII.	2018.	Pyeongchang, Južna Koreja	9. – 25. veljače	92	2922	1705	1217	7	102	[22]
XXIV.	2022.	Peking, Kina	4. – 20. veljače	91	2871			7	109