Wikipedija:Kafić/Arhiv 1

---

---

• kako početi graditi Wikipediu?

• kako pridobiti pozornost u Hrvatskoj?

• u čemu se možemo razlikovati od engleske i drugih Wikipedia?

Ja mislim, sa isticanjem dvoje tema: Hrvatske i Hrvata na glavnoj stranici možemo se razlikovati o engleskog izdanja i tako i graditi brže hrvatsko izdanje i pridobiti više pozornost. Više o tomu sam napisao na strani Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske. --denny vrandecic 00:59, 14 Sep 2003 (CEST)

inače kao osoba nisam nacionalno orjentirana i želim naučiti strane jezike, ali dobro je što postoji ovakav projekt na hrvatskom jeziku za ljude koji ne znaju ili ne žele učiti strane jezike. smatram da hrvatski web nema dovoljno sadržaja, pa zato i sama radim svoje stranice isključivo na hrvatskom jeziku. što se tiče isticanja Hrvatske i hrvatstva, nemam tu nekog posebnog interesa, ali slažem se da bi stranice koje su namijenjene hrvatskim korisnicima trebale biti pisane na hrvatskom jeziku. Nelchee

Tako nek bude! :) Svako nek piše od onog šta nijega ili nju interesira. Isticanje "hrvatskih" tema ne znaći, da se druge teme trebaju gledati s manje interesa. Wikipedia jest šta mi napravimo od nje. --denny vrandečić 17:54, 13 Feb 2004 (CET)

• dalje ideje?

Pribacen razgovor na Wikipedia talk:Kafić

Ajel?

Bok!Samo bih se osvrnuo na imena kraljeva u članku Nikola Zrinski.Postoje nekoliko kraljeva koji se zovu Filip IV..To su makedonski,francuski,španjolski itd.Zato bi bilo dobro da se označavaju nekako npr. Filip IV. Francuski.Luj je ime kraljeva samo u francuskoj pa ime Luj XIV. ne zahtjeva poseban tretman.Isto,kod biografskih članaka,bilo bi poželjno da se godina i mjesto rođenja osobe ( ukoliko su poznati ) stavljaju na početak članka.Nadam se da će svi ovo shvatiti samo kao prijedlog a ne i kao kritiku.Pozdrav ! User talk:Žile

Imaš potpuno pravo. Idi naprijed i promijeni! Ovo je Wiki, zvako može mijenati (skoro) sve. --denny vrandečić 12:52, 15 Feb 2004 (CET)

Pribacen razgovor na Talk:Povijest Hrvatske

Trebala bih se izbrisati stranica Lista bitaka 1400 p.n.e.-0.Smatram da je ispravnije Popis bitaka 1400 p.n.e.-0.Već sam prebacio sadržaj.ispravio sam i sve tekstove s imenima vladara tako da je svugdje npr. Ptolemej I. Soter a nigdje Ptolemej I Soter pa bi sve ove kraljeve bez točke iza broja valjalo izbrisati.Nadam se da je sada sve jasno ! Bok ! user talk:Žile

Napravljen redirect. --denny vrandečić 20:41, 18 Feb 2004 (CET)

Koji je postupak da se doda nekakav LanguageHr.php koji bi sadržavao hrvatski format datuma i slicno? Vidio sam da se takve stvari spominju na intwiki-l mailing listi... --Shallot 20:45, 22 Feb 2004 (CET)

Treba se napisati LanguageHr.php (informacije su na stranici u Meta-Wikipediji (engleski). To nije jednostavan posal, i nisam siguran kako to surađuje s Mediawiki-Namespace koji sada koristimo sa prijevod - nisam se bavio s tim već dužje, ali pitaj na mailing listi. --denny vrandečić 21:12, 22 Feb 2004 (CET)

Mislim da ovo nije loša prilika da se raščisti problematika prijevoda s engleskoga (poglavito računarskoga nazivlja). No, zato je potrebno otići malo dalje u prošlost i reći određen broj stvari koje će možda nekima biti dosadne-no, što je, tu je.

1. engleski jezik kakav je u porabi u računarskim znanostima (computer science), tj. oblik novotvorenica (neologizama), stvar je novijega datuma (ne samo zato što je kompjuterašenje takvo-slična je pojava u svijetu mode, filma i sl.). Dakle- engleski kakav vidimo na zaslonima nije reprezentativan za prosječni engleski idiom (a kamoli za "visoki stil" značajnih pisaca iz raznih područja društvenih, prirodnih znanosti i humansitike). To je, budimo realni, "šatra" koja će vremenom odumrijeti zajedno s ovim oblikom tehnologije. Oko toga ne treba dizati previše prašine jer je dovoljno da vidimo hrvatske knjige iz 19. st., a još je bolji primjer srpski pisac Stevan Sremac (Pop Ćira i pop Spira-samo za one koji su mentalno dozrijeli u Tiletovom feudu). Tamo je karikirano mnoštvo nakaradnih germanizama kojima su se razmetali srpski skorojevići oko 1900. u Vojvodini. Toga više u govoru srpskoga stanovništva u Vojvodini nema. Vrijeme je otplavilo pomodarstvo.

2. što se statusa, budućnosti i utjecaja engleskoga jezika tiče-moj je stav sličan onomu Brozovića: http://public.srce.hr/esperanto-kel/es-brozo.htm Ukratko- engleski nije svjetski jezik u punom značenju i to neće nikada postati.

3. sada dolazimo do sljedeće teme, a to je pristup engleskomu jeziku u svijetu računarstva (modu i film, kao i politiku (trendseteri, implementacije, edukacije, kul luk,..-ostavimo drugima). Da ne duljim- vidio sam iz kataloga za kupnju računala različit pristup računalnom nazivlju. Za njemački ne znam (nisam vidio njihov tekst), ali sigurno znam (uspoređivao sam tekst na engl. i u tim jezicima) da je prevedeno skoro 100% na češkom, slovačkom i slovenskom. Na bugarskom je slabo-možda nekih 10-20%, a na hrvatskom oko 40-50%. Budući da je hrvatski po naravi čistunski jezik (ali manje od slovenskoga), mislim da je normalno da kod nas stupanj prevedenosti naziva bude oko 80%. Ne mislim da nužno moraju biti izvorno hrvatske riječi, nego mogu i latinske prilagođene hrvatskomu (osobno dulje vremena rabim latinski "situs" za engl. "site", jer je vrlo dobar za deklinaciju, a latinizama toga tipa imamo u hrv. koliko hoćeš (lakmus, opus, status, globus, plus, minus,nonius, radijus, lupus, ..). Sigurno je lakše pisati i govoriti gen. i dat. i pl. situsa, situsu, situsi,.. nego sitea, siteu, sitei,..ili "vukovski" sajta, sajtu, sajtovi,.. Ukratko- treba prevoditi i ne obazirati se previše na to što nešto nije (još) uvriježeno. Pao mi je na pamet Slaven Letica (kojega baš politički ne šljivim), a koji slobodno ubacuje u tekstove riječi koje se katkad "uhvate" (dopusnica, ...). Dobro bi bilo i konzultirati Laszlov rječnik, ali do neke mjere (on ionako nema većinu "običnih" računarskih termina).

4. sad o načelima prevođenja: a) engleski je, kao i većina germanskih jezika (najpoznatiji je po tomu njemački,ali i skandinavski i nizozemski), jezik koji u morfologiji i tvorbi riječi uglavnom koristi "ljepljenje". Oni nemaju padeže lege artis, pa jednostavno "polijepe" riječi (Fernsehen, walkman, software,..). Kako vidimo-dobar je dio tako nastalih engleskih riječi, kada se smisleno razglobe: glup i nebulozan. Primjer riječi koja je naprosto glupa je "software". No, ona je poprimila u engl.posebno značenje, pa-kakva je, njihova je. No- to nema veze s hrvatskim. Hrvatski je, kao i većina slavenskih jezika, jezik koji gradi nove riječi više "korijenovanjem" nego "lijepljenjem". Da razjasnim: elementarni su primjeri za vrelo, kad imamo : izvor, vrelo, uvir, vrutak. Vidimo da se -vr- našao u svim vrstama oblika sa samoglasnicima (vor, vre, vir, vru). Drugi je primjer "razudba", arhaizam za "anatomija". U hrvatskome se može napraviti kojih 40+ riječi: razudba, razudbenik (onaj kojega seciraju), razudbenitelj (onaj koji secira), razudbeniteljstvo (anatomija kao znanstvena disciplina),...Dodajmo li priloge, pridjeve,..kao i rodove, imamo bar 40 riječi- što je u jeziku poput engl. nemoguće. Prvo bi načelo bilo: "korijenuj", a ne "lijepi" (uz opasku da je puno hrvatskih riječi nastalo "lijepljenjem", ali da su više u duhu jezika one "korijenovane". Bolje je ribič od ribolovac, bolje je pomorac od moreplovac-ali su sve hrvatske. Ne valja ići u pretjerivanja-ili, možda i da, pa će vremenom neke pretjeranosti otpasti same)

b) drugo bi bilo-e, to je ključno -NE TREBA ROPSKI PREVODITI ENGLESKI IDIOM. To je neostvarivo i besmisleno. Sve nijanse se nikada neće dobiti -i ne moraju. Važna je osnovna komunikacija, ali i smislenost, kao i stilska izražajnost. Neka mi samo netko kaže da trebamo doslovno prevoditi "software" (osobno- to mi izgleda kao pornografska aluzija ma mušku impotenciju). Niti se može pokriti svo značenje-a i ne treba. na "software" su se ta značenja nalijepila naknadno, pa će i na hrvatsku prevedenicu.

c) treće bi se odnosilo na kratkoću. Engl. je poslovičan primjer jezika maloga broja slogova u riječi. To mu je odlika, koja nije ni plus ni minus, nego je jednostavno tako. U hrvatskom je nemoguće postići i približnu kratkoću (a i nepoželjno-svakomu jeziku njegove značajke). Hrvatski isto nema tradiciju kao ruski da stvara kovanice slično engl. (to je došlo s boljševicima (gensek, sovhoz, komintern, komsomol, obkom, rajkom,..), ali se nastavilo- npr. vidio sam u nekim ruskim novinama riječ "terakt" (terororistički čin, odnosilo se na čečensku bombu negdje u Rusiji). Dakle, slobodno probajmo s prijevodima, bez kompleksa ropskoga nasljedovanja, tobožnjega imperativa kratkoće i pokrivanja cijeloga spektra značenja.

Ako tko kaže: a, ljudima se to ne da učiti ako odmah ne shvate. E-ako su mogli naučiti da se u engleskom -oo- u door, blood, cool,.. izgovara na 3 različita načina- neka uče i u vlastitom jeziku stvari koje nisu očevidne.

---

J... ga, to sam ja, zaboravio sam se potpisati.Mir Harven 21:00, 23 Feb 2004 (CET)

Hteo bih vam skrenuti pažnju, mada sam možda u krivu, ali rimski brojevi ne bi trebali biti pisani sa tačkom nakon njih (npr. IV.) jer su oni sami po sebi redni, i bez tačke znače npr. četvrti, a ne četiri. Ivan Svircevic

Ne, to je ispravno u srpskom. U hrvatskom se piše točka poslije rimskih brojeva: V., XX. itd. Zašto ? Ne znam.Mir Harven 23:44, 23 Feb 2004 (CET)

U Općoj hrvatskoj enciklopediji, započeta 1999, iza rednog broja kraljeva stoji broj, npr. Aleksandar III. Veliki.Osim toga kada nema točke III se čita tri, a sa točkom III. se čita treći.Ja smatram da je to ispravnije.User talk:Žile

Da, to se jednim novijim pravopisom izdanim u ranim 90ima promijenilo. Prije su rimski brojevi bili implicitno redni, a sad službeni jezikoslovci smatraju da je bolje biti eksplicitan i staviti točku. Oh well. :) --Shallot 15:30, 24 Feb 2004 (CET)

Potražio sam na engleskoj wikipediji da postanem bureaucrat - to jest, da mogu napravit administratore. Hoću to, da bi hrvatska wikipedija postala samostalnija. Svako ko hoće i ko je registrirani korisnik engleske Wikipedije može mi dodat glas na izbornom popisu. Hvala puno!

Ako mislite, da ne bih smio na vakvi način tražiti glasove, mirno isbrišite ovo. --denny vrandečić | razgovor 15:16, 28 Feb 2004 (CET)

Molim vas, pogledajte 1990ih. Ako je stranica uredu, ja bih napravio stranice za sve desetljeće od 1000ih p.n.e. do 2100ih. --denny vrandečić | razgovor 16:49, 28 Feb 2004 (CET)

Ime treba imati zavrsetak -e, ne -ih. :)

Nadam se da je to šala! :) Ne šali se sa menom, ja ne znam hrvatski!, i napravit ću šta kažete. --denny vrandečić | razgovor 15:56, 29 Feb 2004 (CET)

Nije šala, u nominativu treba staviti 1990e. Upravo zato je i glupo stavljati bilo koji nastavak u poveznicu. Opet bismo morali imati milijun redirectova: neki će staviti 1990e, neki 1990te, neki s crticom, neki bez... Zato predlažem ono što već i radim: [[1990]], pa neka ljudi dodaju nastavak koji hoće. -- Zmaj 08:37, 1 Mar 2004 (CET)

Al to nije tako samo sa godine? Naravno, [[1990]] me nosi na članak o godini 1990., dok [[1990ih]] me vodi na članak o desetljeća koje je počelo 1990. a svršilo 1999. godine. Al ni onda 1990ih pravilno? Mislim, niste ništa rekli radi tega, a piše to u svakom članku o godinama! :-/ Opa... --denny vrandečić | razgovor 19:33, 1 Mar 2004 (CET)

Imaš pravo, ne može biti [[1990]]. Onda stavi ovako: [[1990-e]], jer to je nominativ. Svi drugi padeži trebaju voditi na nominativ: [[1990-e|1990-ih]]. Napisao sam poglavlje o desetljećima na stranici za pravopisna pravila. -- Zmaj 08:46, 2 Mar 2004 (CET)

Pročitao sam šta piše na pravopisna pravila o tome, i htjeo bih sada napravit sljedeče: napraviti desetljeća na 1990ih itd. i redirectove o 1990-e i 1990-ih. Kao drugo napravio bih redirect o 1992. na 1992

Konačno, trebao bih znati, jeli i zadržaj stranice 1990ih uredu, ne gledajući njezino ime. --denny vrandečić | razgovor 18:11, 4 Mar 2004 (CET)

U pravilima piše da je osnovni oblik 1990-e, ali radi kako hoćeš. Što se tiče sadržaja stranice, treba staviti Svjetski vođe. Inače, Događaji i trendovi su u redu, ali mislim da ne bi smio staviti Rođenja i Smrti kad to već imamo na pojedinačnim godinama. Ja bih radije stavio nešto kao Analiza desetljeća. Sad moram ići, bok. -- Zmaj 18:38, 4 Mar 2004 (CET)

Možda bi na glavnu stranu trebalo staviti stranicu pomorstvo.To je širok pojam koji bi obuhvaćao sve što ima veze sa morem.Npr. zemljopisna otkrića, ribarstvo, pomorski promet, brod i brodogradnja itd.Što vi mislite ? User talk:Žile

Dobra ideja, stavi ga. Recimo pod "Primijenjene znanosti". Mi smo (navodno) pomorska nacija, pa cemo valjda imati sto pisati. Ako ni o cemu drugome, onda barem o propalim brodogradilistima. -- Zmaj 08:38, 4 Mar 2004 (CET)

Pomorstvo nije nikakva "primijenjana znanost" (kao npr. oceanografija, morska klimatologija itd.). Ako tko želi, neka stavi taj predmet, ali odijeljeno. Može pod razno, jer ne spada ni u znanost, ni u povijest, ni u gospodarstvo.Mir Harven 11:17, 4 Mar 2004 (CET)

MH, imaš pravo. Pomorstvo nije znanost. Ali ni industrija, poljoprivreda, tehnologija nisu znanosti. Umjesto da ih sve izbacujemo, predlažem da se promijeni ime te skupine iz "Primijenjene znanosti" u "Primijenjene discipline" ili nešto slično. Predlažem i da se "inženjering" (koji ne znači ništa) preimenuje u "strojarstvo". -- Zmaj 11:45, 4 Mar 2004 (CET)

Inženjering treba gledati u kontekstu (nisam pratio). Genetički inženjering ne možemo u "genetičko strojarstvo". Disciplina je bolje no znanost, no, to još treba malo "kuhati".Mir Harven 13:49, 4 Mar 2004 (CET)

Tako da bude pomorstvo šta brže na glavnoj stranici, da bi mogao Žile poćeti pisati članak ako želi, napravio sam promijene na glavnoj stranici. Ako vam se ne sviđa, može se lako i dalje popraviti. --denny vrandečić | razgovor 18:16, 4 Mar 2004 (CET)

Vidim da se piše o hrv. vladarima. Ok-pa evo vam ih na wiki, kao i na nekoliko poveznica (stavljene su na en wiki). Samo prevedite na hrvatski: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_rulers_of_Croatia, onda po redu na eng. http://www.kessler-web.co.uk/History/KingListsEurope/EasternCroatia.htm , a kod Žubrinića ima i detalja: http://www.hr/darko/etf/et01.html#dukesMir Harven 18:22, 4 Mar 2004 (CET)

---

Javljam se sa bosanske wikipedije, na kojoj je jedan članak pominjao hrvatskog kralja Mutimira u čijoj se povelji 892. godine prvi put pominje grad Livno. Siguran sam da se radi o knezu, no nisam siguran da li je njegovo pravo ime Muncimir, Mutimir ili Mucimir. Nadam se da mi neko može pomoći da nađem rješenje.Pingos

Nema još onda kraljeva. Vidi na eng. ovo: http://www.kessler-web.co.uk/History/KingListsEurope/EasternCroatia.htm . To je taj, pa mu je ime svejedno-Mutimir, Muncimir,...Mir Harven 18:50, 4 Mar 2004 (CET)

Usput-evo i vladara Bosne, treba samo navesti (eng. nije neki težak): http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Bans_and_Kings_of_Bosnia Mir Harven 19:27, 4 Mar 2004 (CET)

Hvala na pokusaju, no i dalje nisam siguran pod kojim imenom ga upisati, uradicu preusmjerenje sa sva tri imena na isti clanak. Sto se tice vladara Bosne, mislim da clanak na engleskoj verziji nema previse smisla zbog toga sto obuhvata i vladare tokom perioda (Tomislav,Caslav, Kresimir...) u kojima Bosna nije postojala kao politicka jedinica. Ukoliko se ide tim putem, trebalo bi navesti i dosta rimskih imperatora, bizantijskih careva, pa mozda i vodje ponekog ilirskog plemena... Pingos

Ovakva lista vladara itekako ima smisla zbog više razloga, o kojih su najbanalnije dva: povijest Bosne počinje doseobom južnih Slavena, te tu stvar tako reguliraju i ostala referentna djela (npr. Enciklopedija Britannica, Noel Malcolm "Povijest Bosne",..). Uzgredno je spomenuta prijašnja rimska vlast i naseobe Ilira-no to nema veze s Bosnom u povijesti. Drugo je sam etnički karakter stare Bosne koji je nerazlučiv od onoga susjednih zemalja, kao i činjenica je je stara Bosna u povijesti većim dijelom svoga postojanja zauzimala osjetno manje ozemlje nego sada (npr. u doba Kulina oko 20-30% sadašnje BH). Ako je kojih 100 godina prije bila pod vlašću nekih vladara kojima je središte bilo u sadašnjima Hrvatskoj i Srbiji, i to daleko veći dio (npr, u doba Krešimira preko 70%), kao i to da etničko-civilizacijski slojevi toga doba u sadašnjoj BH ne razlikuju ništa specifično bosansko- onda je ova lista vladara posve opravdana. Dovoljno je otvoriti Britannicu da se vidi da je to pitanje slično tretirano, bez Rimljana, Narenta, Japoda,...osim u kratkom uvodu. Mir Harven 09:30, 5 Mar 2004 (CET)

Cini mi se da je rijec samo o razlicitim pristupima istom problemu i mjestu na kome bi cinjenice bile iznesene, jer bi po mom misljenju clanak o povijesti Bosne bio pravo mjesto za to, dok bi clanak o vladarima trebao nabrojati samo vladare u periodima kada je Bosna postojala (kao, bar djelomicno, samostalan cimbenik 1154-1463 i 1943-2004). No sve ovo i nije tako bitno jer clanak o vladarima postoji, u biti je tacan i svako ko ga smatra neodgovarajucim ga moze izmijeniti, tako da cemo vidjeti kako ce se dalje razvijati.Pingos

Predlažem da maknemo riječ "jezik" iz poveznica na pojedine jezike. Na primjer, umjesto [[talijanski jezik]] neka stoji samo [[talijanski]]. Ovaj običaj pisanja "jezik" preuzeli smo od engleske Wikipedije, ali oni imaju dobar razlog za to - kod njih "Italian" može značiti "talijanski" i "Talijan". Mi nemamo tih problema, dovoljno je na stranici o jeziku spomenuti da se dotična riječ koristi i kao opći pridjev. Pojednostavnimo imena jezika, ionako ćemo ih vrlo često koristiti! Slažete li se? -- Zmaj 15:30, 8 Mar 2004 (CET)

Ako nitko ne odgovori na ovu poruku do ponedjeljka, smatrat ću da se slažete i promijenit ću sve jezične poveznice. (Vidi ga, sad se i prijeti!) Ozbiljno, recite mi ako griješim. -- Zmaj 10:42, 11 Mar 2004 (CET)

Imaš pravo, puno tega smo preuzeli od engleske Wikipedije, bez da smo prije mislili, da li je to uopće pametno ili potrebno. Šta se mene tiće, samo naprijed! --denny vrandečić | razgovor 17:48, 11 Mar 2004 (CET)

Ipak sam drukčije riješio stvar. Dodao sam stranice bez riječi "jezik" koje imaju Redirect na stranicu gdje piše "jezik". Mislim da je tako najbolje. -- Zmaj 19:07, 13 Mar 2004 (CET)

Hmm, ali i mi imamo pridjeve "njemački", "talijanski", ... koje se neće uvijek linkati u smislu jezika nego i država i naroda. Ti redirectovi će, kao i na engleskoj wikipediji, jednog dana postati disambiguation stranice. --Shallot 02:00, 22 Jun 2004 (CEST)

U hrvatskom se imena pišu kao u izvorniku, npr. Morseov kod, Einstein-Boseova statistika, Boltzmannova konstanta, Maxwellove jednadžbe. Ispraviti "z" u "s" (iako ima još toga...)Mir Harven 22:47, 13 Mar 2004 (CET)

Mir Haven, vidio sam i ja ali kad sam pisao nisam o tome vodio računa. sada bih ispravio ali ne znam kako. Problem ove ove poveznice, kao npr. Morzeo kod - već ime stranice. Hvala i u buduće ću voditi računa o tome. MonteChristo

Prijavite se pod kojim god hoćete imenom, jer je bezvezno da pišete pod "brojkama", pa ne možemo komunicirati. Također- pišite s dijakritičkim znakovima (č,ć,ž,đ,..) jer ovo nije neki zapadni jezik, pa se ti c,z,s,.. ionako moraju ispraviti, što je dodatni napor i gnjavaža (Međimurje, npr.).Mir Harven 13:15, 14 Mar 2004 (CET)

Vrlo rado prijatelju, pokušao sam, ali mi ne prihvaća. Daj mi malo, ako ti nije teško, pojasni kako da to učinim, ali imaj na umu da sam još popriličan kompjuterski laik, zato neka objašnjenje bude shvatljivo.

Unaprijed hvala!

I da, još. Objasni mi kako se potpišem pod članak.

Ja mislim da nam treba reklama-promidžba, jer mislim da još uvijek malo ljudi, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, zna o Wikipedii. Kad bi netko znao nekog novinara koji bi napisao nešto o Wikipedii, mislim da bi broj članaka ubrzo porastao. I ja sam sam prvi put čuo o Wikipedii iz jednog njemačkog časopisa koji je objavio članak o Wikipedii. MonteChristo 14.03.2004 14.55

Popravio sam nesto na njemackoj stranici o Trstu, a sad ne znam da li je cijeli jugoslavenski dio Trst sektora danas Slovenija ili je neki dio postao Hrvatska. Tko zna?Jakob stevo 19:40, 14 Mar 2004 (CET)

Najjuzniji dio nekkadasnjeg ju-sektora Trsta je danas u Hrvatskoj (Savudrija itd.).

Pogledao sam englesko-hrvatski rječnik europskoga i pravnoga nazivlja. Disclaimer je prevedeno na više načina, ali najbliži je "odricanje od zahtjeva". Mislim da bismo to trebali staviti mjesto te engleske riječi, jer je potvrđeno u strukovnom rječniku.Mir Harven 22:36, 15 Mar 2004 (CET)

Na toj stranici Wikipedija kaže da ne može jamčiti točnost informacija. Drugim riječima, Wikipedija se ograđuje. Zato predlažem "Pravne ograde". -- Zmaj 08:08, 16 Mar 2004 (CET)

Iako je to Wikipedijina interpretacija, "disclaimer" je pravni pojam, a ne kompjutorski, wikipedijski ili ini. Stariji je od računala i znači odreknuće od zahtjeva postavljenih post festum. Osobno jesam za individualne prijevode, no misli da im ovdje nije mjesto budući da se radi o već uvriježenom pravnom terminu koji su preveli stručnjaci. Npr. "proving of the will" je hrvatski "ostavinska rasprava". Besmisleno bi to bilo prevoditi po engleskom kad postoji odavno hrvatski pravni naziv.Mir Harven 09:57, 16 Mar 2004 (CET)

U bosanskoj Wikipedii je "disclaimer" preveden kao "odricanje odgovornosti". Ja mislim da bi ga bilo dobro prevesti, posto možda većina ljudi i ne zna što to znači. Za neke od nas je to možda besmisleno, budući da znamo značenje te engleske riječi, ali za neke koji to ne znaju, je važno. MonteChristo 11:49 16 Mar 2004 (CET)

Inače sa prevodom "odricanje od zahtijeva" i ne zvuči nešto što bi se lako moglo razumjeti. "claim" na engleskom znači tvrdnja a ne zahtjev. Ja sam više za tvrdnju ili odgovornost nego za zahtjev. Mislim da ovdje mora doći prevod u duhu jezika. MonteChristo 11:59 16 Mar 2004 (CET)

Evo što o disclaimeru kaže studentski pravobranitelj Filozofskog fakulteta: "Uloga nečega što se na engleskom naziva disclaimer jest da korisnicima neke usluge predstavi uvjete njenog korištenja. Kao što vidite, na hrvatskom ne postoji nekakav smisleni prijevod tog termina, a uvjeti korištenja su se činili previše blesavi pa smo zato uzeli engleski termin." Pravobranitelju uvjeti korištenja izgledaju blesavo jer se odnose na njega kao osobu, ali u slučaju Wikipedije taj izraz je idealan. Uostalom, uredno se primjenjuje na Internetu. Zato predlažem "uvjete korištenja". -- Zmaj 12:10, 16 Mar 2004 (CET)

Ponavljam-to je riješeno kao pravni naziv, i znači odricanje od pravnih zahtjeva ili tražnji. Postoje 3 verzije, "odricanje zahtjeva", "odreknuće zahtjeva", "odbijanje zahtjeva". Ne vidim po čem se treba prevoditi pravni termin da to bude svakomu jasno. Nitko tko nije upoznat s nazivom "ostavinska rasprava" ne zna što to znači, tj. to nije vidljivo iz samih riječi. No, to je uvriježen termin i nikomu ne pada da ga mijenja u npr. "posmrtna razdioba imovine".Mir Harven 17:44, 16 Mar 2004 (CET)

Živa istina. Ali eto, ja sam čudan i volim da stvari imaju smisla. "Ostavinska rasprava" ima smisla, jer se na njoj uistinu raspravlja o nečemu što netko ostavlja. Ali kakvih se zahtjeva odriče Wikipedija? Ili korisnik? Na stranici "Disclaimers" o tome nema ni riječi. -- Zmaj 08:32, 17 Mar 2004 (CET)

Na kraju je Zmaj stavio "Zaštita od tužbe" a to opet zvuči fatalistički. Promijenit ću. --Joy 21:12, 25 Aug 2004 (CEST)

Zanima me zašto imena filmova moraju biti na engleskom, a ne u prijevodu na hrvatskom? Da li to znači da i imena književnih djela, opera itd također idu u originalu? Je li to konačno ili je stvar za raspravu? Boris Talk

Stvar za raspravu. Ja bih bio sa imena, pod kojima su u Hrvatskjoj korišteni, a i redirect s originalnog imena. --denny vrandečić | razgovor 23:24, 22 Mar 2004 (CET)

Promijenio sam upute na popisu filmova. Sada je hrvatsko ime glavno. -- Zmaj 09:30, 23 Mar 2004 (CET)

Neka netko pregleda i ispravi eventualne pogreške kod ovih članaka.Trudio sam se, ali nisam mogao učitati grb Dominike.Nemam pojma zašto.Ukoliko mislite da radim dobro, nastavit ću.Mislim da su države najosnovnije što treba riješiti. Boris (Talk)

Radiš izvrsno, samo naprijed! I moja je prva zemlja bila u Karibima - možda zato što ne treba mnogo pisati :) -- Zmaj 08:20, 29 Mar 2004 (CEST)

---

---