Prijeđi na sadržaj

Vrapčarke

Izvor: Wikipedija
Vrapčarke
Domaći vrabac (Passer domesticus)
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Aves
Red:Passeriformes
Linné, 1758.
Raznolikost
Oko 100 porodica, oko 5400 vrsta
Tipična vrsta
Passer domesticus
Podredovi
Baze podataka

Vrapčarke (lat. Passeriformes) su s oko 5400 vrsta najveći red u razredu ptica.

Izgled

[uredi | uredi kôd]
Mnoge vrapčarke su veoma šarene.

Vrapčarke su u prosjeku u odnosu na druge redove ptica srazmjerno malene. Dužina tijela im se kreće od 8 cm ( neke vrste iz porodice grmuša) pa do 120 cm (iz porodice rajskih ptica ili, poznate još i pod imenom rajčice). Mnoge vrapčarke su selice, samo neke iznimke ostaju cijelu godinu na istom području. Svi mladi su čučavci.

Ishrana

[uredi | uredi kôd]

Vrapčarke se hrane beskralješnjacima ili sjemenjem, ili i jednim i drugim. Od tog pravila su jedine iznimke vrapčarke koje žive u tropskim kišnim šumama. Te se ptice hrane gotovo isključivo voćem. Suprotno njima, svračci su mesožderi. Njihova lovina su veliki kukci i mali kralježnjaci kao, primjerice, gušteri i miševi, koju prije jela pričvrste na trnje. S druge strane, rod krstokljuna iz porodice zeba živi isključivo od sjemenki crnogoričnih biljki. Taj rod je potpuno prilagođen toj vrsti hrane, tako da imaju prekrižen gornji i donji dio kljuna kojim, kao pincetom, vade sjemenke iz šišarki. Brljci ili nazivani još i vodeni kosovi rone u plitkim i brzim potocima i love kukce, i time spadaju u rijetke vrapčarke koje zalaze u vodu.

Za manji broj vrsta je poznato, da se u pribavljanju hrane služe alatkama. Tu spada i jedna vrsta poznatih Darwinovih zeba s otočja Galapagos. Te se ptice koriste štapićem ili trnom kaktusa da bi došli do kukaca koji žive u pukotinama kore stabala.

Sistematika

[uredi | uredi kôd]
Crveni kardinal (Cardinalis cardinalis) iz porodice kardinala (Cardinalidae)

Podjela vrapčarki nije konačna, i za laika je prilično nerazumljiva. U stručnim krugovima se vrlo kontroverzno raspravlja i prepire oko njihove podjele. Tako razni zoolozi navode različiti broj porodica u ovom redu. Male različitosti među velikim brojem porodica često onemogućuju izričito razlikovanje.

Porodice

[uredi | uredi kôd]
Brkata bazgovka, vrsta koja sliči sjenici, ali u stvari uopće nema živih srodnika.

Podred Tyranni (kreštalice)

[uredi | uredi kôd]
Novozelandski palčići, ženka lijevo, mužjak desno.

Podred Passeri (pjevice)

[uredi | uredi kôd]

Suvremena podjela

[uredi | uredi kôd]

Podredi i porodice

Podred Furnari:
Porodice: Conopophagidae, Dendrocolaptidae, Formicariidae, Furnariidae, Rhinocryptidae, Thamnophilidae.
Podred Tyranni:
Porodice: Cotingidae, Pipridae, Tyrannidae.
Podred Eurylaimi:
Porodice: Eurylaimidae, Philepittidae, Pittidae, Sapayoaidae.
Podred: Corvoidea:
Porodice: Aegithinidae, Artamidae, Campephagidae, Cinclosomatidae, Colluricinclidae, Corcoracidae, Corvidae, Cracticidae, Dicruridae, Eupetidae, Falcunculidae, Laniidae, Machaerirhynchidae, Malaconotidae, Melanocharitidae, Monarchidae, Neosittidae, Oriolidae, Pachycephalidae, Paradisaeidae, Pityriasidae, Platysteiridae, Rhipiduridae, Vangidae i rodovi: Ifrita, Melampitta, Philentoma i Tephrodornis.
podred: Meliphagoidea:
Porodice: Maluridae, Meliphagidae, Pardalotidae.
Podred: Menurae:
Porodice: Atrichornithidae, Menuridae.
Podred: Passerida:
Skupina porodica Muscicapoidea:
Porodice: Bombycillidae, Certhiidae, Cinclidae, Mimidae, Muscicapidae, Polioptilidae, Reguliidae, Rhabdornithidae, Sittidae, Sturnidae, Troglodytidae.
Skupina porodica Passeroidea: Cardinalidae, Chloropseidae, Coerebidae, Dicaeidae, Emberizidae, Estrildidae, Fringillidae, Icterida, Irenidae, Motacillidae, Nectariniidae, Parulidae, Passeridae, Peucedramidae, Ploceidae, Promeropidae, Prunellidae, Thraupidae, Turdidae, Viduidae. nekalsificirani rodovi: Calyptophilus, Catamblyrhynchus, Chlorophonia, Chlorospingus, Chlorothraupis, Euphonia, Habia, Nesospingus, Phaenicophilus, Piranga, Rhodinocichla i Spindalis. Također možda spomenute Philentoma i Tephrodornis.
Skupina porodica Sylvoidea: Aegithalidae, Alaudidae, Cisticolidae, Hirundinidae, Paridae, Pycnonotidae, Remizidae, Sylviidae, Timaliidae, Zosteropidae. Također rodovi: Elminia, Erythrocercus, Neolestes, Nicator; Artisornis, Neomixis, Orthotomus, Poliolais; Chaetops, Horizorhinus, Malia, Modulatrix, Myzornis; Donacobius.
Samostalna porodica Dulidae.
Podred: Acanthisittae:
Porodice: Acanthisittidae.
Samostalne porodice: Acanthizidae, Callaeatidae, Cinclosomatidae, Climacteridae, Cnemophilidae, Dasyornithidae, Orthonychidae, Petroicidae, Picathartidae, Pomatostomidae, Ptilonorhynchidae[1]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Order Passeriformes (perching birds)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Wikivrste imaju podatke o taksonu Vrapčarke
v • u
Redovi razreda ptica (Aves)

Nojevke (Struthioniformes) • Gnjurci (Podicipediformes) • Pingvinke (Sphenisciformes) • Cjevonosnice (Procellariiformes) • Pelikanke (Pelecaniformes) • Rodarice (Ciconiiformes) • Plamenci (Phoenicopteriformes) • Guščarice (Anseriformes) • Jastrebovke (Accipitriformes) • Sokolovke (Falconiformes) • Kokoške (Galliformes) • Ždralovke (Gruiformes) • Močvarice (Charadriiformes) • Golupčarke (Columbiformes) • Papigašice (Psittaciformes) • Kukavice (Cuculiformes) • Sovovke (Strigiformes) • Legnjevke (Caprimulgiformes) • Srpokrilke (Apodiformes) • Modrivrane (Coraciiformes) • Djetlovke (Piciformes) • Trogoni (Trogoniformes) • Mišjakinje (Coliiformes) • Plijenori (Gaviiformes) • Vrapčarke (Passeriformes) • Sadže (Pterocliformes)

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vrapčarke&oldid=6909502"