Vladimir Beara

Vladimir Beara
Vladimir Beara (1953.)
Osobni podatci
Nadimak	Veliki Vladimir
Rođenje	26. kolovoza 1928. Zelovo, Hrvatska
Smrt	11. kolovoza 2014. Split, Hrvatska
Visina	184 cm
Pozicija	vratar
Igračka karijera*
Godina	Klub	Nast. (gol.)
1947. – 1955. 1955. – 1960. 1960. – 1963. 1963. – 1964.	HNK Hajduk Split FK Crvena zvezda Alemannia Aachen Viktoria Köln	0136 000(0) 0083 000(0) 0023 000(0) 0023 000(0)
Reprezentativna karijera**
1950. – 1959.	Jugoslavija	0059 000(0)
Trenerska karijera
1964. – 1966. 1966. – 1967. 1967. – 1968. 1969. – 1970. 1970. – 1972. 1973. – 1975. 1979. 1980. – 1981. 1986. – 1987.	Freiburger FC Sittardia Sittard HNK Rijeka SC Fortuna Köln HNK Hajduk Split (pom. trener) NK Osijek Troglav Livno Kamerun Dinara Bregalnica Štip First Vienna FC RNK Split BŠK Zmaj
Osvojene medalje
Nogomet Olimpijske igre srebro Helsinki 1952. Reprezentacija Jugoslavije
Bilješke
* Nastupi i (golovi) u profesionalnim klubovima zadnji su put ažurirani 1. prosinca 2016. ** Godine u reprezentaciji: prvi nastup – zadnji/posljednji nastup.
Portal o životopisima
Portal o nogometu

Vladimir Beara (Zelovo kod Muća, 26. kolovoza 1928. – Split, 11. kolovoza 2014.), hrvatski nogometaš i nogometni trener.

Igrao je na položaju vratara. Zvali su ga Veliki Vladimir, Balerina s čeličnim šakama i Čovjek od gume. Lav Jašin je primajući priznanje za najboljeg europskog vratara izjavio: "Za mene je najbolji vratar Vladimir Beara". Kada je suparnička momčad izvodila slobodne udarce, nije dopuštao postavljanje živog zida. Budući da tada još nije bilo televizije, njegove su akrobacije prerasle u mit o kojem i danas pišu i govore svi poznavatelji nogometa.

Igrao je za Hajduk s kojim je sudjelovao u osvajanju tri naslova prvaka. Kad je 1955. prešao u Crvenu zvezdu, to je bio skandal stoljeća o kojemu se godinama govorilo. U C. zvezdu odlazi zbog provokacija Marka Markovine, koji je izjavio da nije ničime zaslužan za uspjehe Hajduka. Nudio se i Dinamu, ali nisu ga htjeli, a Zvezda jest. Neki su to povezivali s time što je pravoslavac, ali Beara se na svakom popisu stanovništva deklarirao kao Hrvat,^[1] čak i u doba Jugoslavije, zbog čega se zamjerio strukturama. Sa Zvezdom je osvojio još četiri prvenstva i dva kupa. Karijeru je okončao u njemačkim klubovima Alemaniji i Viktoriji. U doba dok je aktivno igrao, bio je ponajbolji europski i svjetski vratar. Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica među kojima su Svjetska prvenstva u Brazilu 1950., u Švicarskoj 1954. i Švedskoj 1958. Dobitnik je srebrne medalje na Olimpijadi 1952. godine u Helsinkiju: u finalu je obranio jedanaesterac Ferencu Puskásu!

Godine 1953. igrao je za FIFA-inu reprezentaciju u susretu Ostatak Europe-Engleska. Konačni rezultat utakmice koja se igrala na Wembleyu bio je 4:4, a Beara je branio jedno poluvrijeme i primio samo jedan gol; ostala tri primio je austrijski golman Zeman.

• Prvenstvo Jugoslavije u nogometu:
  • 1950., 1952., 1954./55. (s Hajdukom)
  • 1955./56., 1956./57., 1958./59., 1959./60. (s Crvenom zvezdom)

• Kup maršala Tita: 1957./58. i 1958./59. (s Crvenom zvezdom)

Sudjelovao je i na tri svjetska nogometna prvenstva: SP 1950. u Brazilu, 1954. u Švicarskoj i 1958. u Švedskoj.

Osvajač je srebrnog odličja na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine.

Na vratima Ero stoji,

nikoga se on ne boji,

Jak je, tresan, čil je i zdrav,

branku čuva baš ka lav.

Svaku loptu vješto hvata,

da mu ne bi takla vrata,

Pa na mistu, ili uvis,

Istu hvata baš ka ris.

A kad nisko ona nasrće,

i na loptu se zatrće,

Baca se ka mačka prava,

bila zemlja ili trava.

Zato ga i FIFA traži,

pa ga čak s LONDROM draži,

Jer kad hoće da brilira,

za golmana Eru bira.

• Hrvatski nogometni savez: Preminuo Vladimir Beara
• BŠK Zmaj  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. kolovoza 2014. (Wayback Machine)
• Nastupi za reprezentaciju Jugoslavije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2016. (Wayback Machine) (srp.)

Nedovršeni članak Vladimir Beara koji govori o hrvatskom nogometašu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.