Veneto
| |||||
Glavni grad | Venecija | ||||
Predsjednik | Luca Zaia (Lega Nord) | ||||
Pokrajine | Belluno Padova Rovigo Treviso Venecija Verona Vicenza | ||||
Broj općina | 581 | ||||
Površina | 18.391 km² | ||||
8. u Italiji (6,1 % Italije) | |||||
Stanovništvo - Ukupno (2001.) - Poredak |
4,527.694 5. (7,9 %) 246/km² | ||||
Karta pokazuje položaj regije Veneto u Italiji | |||||
Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.[1] Ima oko 4,8 milijuna stanovnika, a glavni grad regije je Venecija. Nekad tlo Mletačke Republike, Veneto je danas među najbogatijim i najindustrijaliziranijim regijama Italije. Također je to i najposjećenija regija, s oko 60 milijuna turista godišnje. Pored talijanskog, većina stanovnika govori i venetskim jezikom.
Veneto je osma najveća talijanska regija, s površinom 18 398,9 km2. Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Italije i graniči s regijom Friuli Venezia Giulia na istoku, na jugu s regijom Emilia-Romagna, na zapadu s Lombardijom, a na sjeveru s regijom Trentino-Južni Tirol. Na samom sjeveru Veneto graniči s Austrijom.
Veneto se može podijeliti na četiri područja: sjeverna alpska zona, brdska zona, donja ravničarska zona te obalni pojas.
Kroz regiju teče nekoliko rijeka: Pad (Po), Adige, Brenta, Bacchiglione, Livenza, Piave i Tilment. Također, Venetu pripada i istočna obala najvećeg talijanskog jezera, Garda (jezero). Obala je duga oko 200 km, od čega su čak 100 km plaže.
Klima se značajno mijenja od jednog do drugog predjela. Na ravnicama kontinentalna, postaje blaža uz obalu, oko jezera Garda i u brdskim dijelovima. Nizine su često prekrivene gustom maglom.
Veneto je predsjednička i predstavnička demokracija. Predsjednik regije, kolokvijalno zvan Governatore ili Doge (dužd), u sjećanje na slavnu mletačku prošlost, također je i glavni čovjek regionalne vlade. Zakonodavna moć je u rukama Zemaljskoga vijeća, regionalnoga parlamenta. Statut, tj. regionalni ustav donesen je 22. svibnja 1971. Iako stanovnike naziva "narodom" (različitim od Talijana), regija nema oblik autonomije usporediv sa susjednim regijama Furlanija-Julijska krajina i Trentino-Južni Tirol. To je razlog što su mnoge općine održale referendum o pripajanju tim regijama.
|
|