Okruzi Francuske

Okrug ili arondisman (francuski: arrondissement) je izraz koji se koristi za dva oblika administrativnog područja u Francuskoj. Prvi odgovara političkoj podpodjeli departmana, a drugi se koristi kao naziv za podpodjelu određenih općina u kojima živi veći broj stanovni��tva.

U Francuskoj, departmani se dijele u okruge, a ti okruzi se dijele u kantone, koji se dijele na općine. Administracijom okruga upravlja podprefekt, koji pomaže prefektu departmana. Podprefekti se ne biraju izborima, nego ih na dužnost postavlja Predsjednik Francuske.

Princip okruga je nekoliko puta predložen za vrijeme Starog režima (ancien Régime). Prva osoba koja ga je predložila bio je intendant Bretanje, Caze de La Bove u djelu Mémoire concernant les subdélégués de l'intendance de Bretagne, 1775. Okruzi su stvoreni zakonom Loi du 28 pluviôse (17. veljače 1800.) i time zamijenili distrikte. Neko vrijeme, a posebno za vrijeme Treće Republike, okruzi su služili kao izborne jedinice.

U Francuskoj trenutno postoji 342 departmanska okruga. Većina departmana ima tri ili četiri okruga. Pariški departman i territoire de Belfort imaju samo jedan okrug, dok departman Moselle ima devet.

Općinski okruzi u Francuskoj, su područja na koje se dijele neke općine, te su time najniži oblik upravne jedinice u Francuskoj. Svakom općinom u Francuskoj upravljaju Općinsko vijeće (conseil municipal) i načelnik ili gradonačelnik (maire). Zbog njihove veličine, općine Pariz, Lyon i Marseille su podjeljene u 20, 9 i 16 općinskih okruga. U Marseilleu su okruzi okupljeni u sektore (secteurs), a svaki se sektor sastoji od dva okruga, te je grad podijeljen na 8 sektora.

Svaki općinski okrug, ili sektor u Marseilleu ima Okružno vijeće (conseil d'arrondissement), kojim presjeda načelnik okruga (maire d'arrondissement).

Jedna trećina Okružnog vijeća se sastoji od općinskih vijećnika, izabranih na nivou općine, a dvije trećine od okružnih vijećnika, izabranih na nivou tog okruga. Načelnika okruga izabire Okružno vijeće, te on mora biti općinski vijećnik.

• Subdélégués et subdélégations : origine des arrondissements

v • u Francuska Simboli i identitet Grb Francuske • Zastava Francuske • La Marseillaise • Marianne • Francuski državni praznik • Galski pijetao Zemljopis Politička podjela Francuske • Francuske regije • Francuski departmani • Prekomorski departmani i regije • Okruzi • Kantoni • Gradovi • Pariz • Klima • Rijeke • Planine • Jezera • Otoci • Nacionalni parkovi • Korzika‎ • Biskajski zaljev • Loire • Seine • Rhône • Provansa • Središnji masiv • Mont Blanc Povijest Apsolutistička kraljevina (843. – 1791.) • Ustavna kraljevina (1791. – 1972.) • Prva Republika (1792. – 1804.) • Prvo Carstvo (1804. – 1814.; 1815.) • Restauracija Burbona (1814. – 1815.; 1815. – 1830.) • Srpanjska Monarhija (1830. – 1848.) • Druga Republika (1848. – 1852.) • Drugo Carstvo (1852. – 1870.) • Treća Republika (1870. – 1940.) • Višijska Francuska (1940. – 1944.) • Privremena vlada (1944. – 1946.) • Četvrta Republika (1946. – 1958.) • Peta Republika (od 1958.) Politika i gospodarstvo Francuski parlament • Francuski senat • Narodna skupština • Premijer • Predsjednik • Elizejska palača • Hrvatsko-francuski odnosi • Hrvati u Francuskoj • Francuzi u Hrvatskoj • Oružane snage • Gospodarstvo • Promet • Automobilska industrija • Turizam • Popis sveučilišta • Sorbonne Université • Putovnica Francuske Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Francuzi • Francuski jezik • Kultura • Umjetnost • Arhitektura • Književnost • Kinematografija • Glazba • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Svjetska baština u Francuskoj • Francuska kuhinja • Wikipedija na francuskom jeziku • Sport • Francuska na OI • Francuska nogometna reprezentacija • Ligue 1 • Francuska rukometna reprezentacija • Francuska košarkaška reprezentacija • Tour de France • Roland Garros

Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.