Našice
Našice | |
---|---|
Dvorac Pejačević u središtu Našica | |
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Gradonačelnik | Krešimir Kašuba (HDZ)[1] |
Gradsko vijeće | 15 članova |
Naselja | 19 gradskih naselja |
Površina | 205,2 km2 [2] |
Površina središta | 18,8 km2 |
Visina | 154 mnm |
Koordinate | 45°30′N 18°06′E / 45.50°N 18.10°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 14 291 [3] |
– gustoća | 70 st./km2 |
Urbano | 7307 |
– gustoća | 389 st./km2 |
Svetac zaštitnik | Sv. Antun Padovanski |
Dan mjesta | 13. lipnja |
Odredišna pošta | 31500 Našice [4] |
Pozivni broj | +385 (0)31 |
Autooznaka | NA |
Stranica | nasice |
Našice na zemljovidu Hrvatske |
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Gradu Našicama pripada i administrativno područje od 16 naselja (stanje 2006.), to su: Brezik Našički, Ceremošnjak, Gradac Našički, Granice, Jelisavac, Lađanska, Lila, Londžica, Makloševac, Markovac Našički, Martin, Našice, Ribnjak, Velimirovac, Vukojevci i Zoljan.
Našice su grad u Slavoniji, 50 km zapadno od Osijeka, a nalazi se na 154 metara nadmorske visine (središte grada), gdje sjeverni obronci Krndije prelaze u nizinu istočnohrvatske ravnice. Grad se nalazi na raskrižju nekoliko važnijih prometnica i to D2 (Podravska magistrala) Osijek – Virovitica, D53 Donji Miholjac – Slavonski Brod, te D515 Našice – Đakovo. Također je i željezničko čvorište pruga R202 Varaždin – Dalj i L206 Našice – Pleternica – Nova Kapela.
Prema popisu iz 2001. na području grada Našica živjelo je 17.320 stanovnika.[5]
Etnička struktura grada:
Prema popisu iz 2011. na području grada Našica živjelo je 16.224 stanovnika od čega 7.863 muškog stanovništva, te 8.361 ženskog.[6] Prosječna starost ukupnog stanovništva je 39,3 godina.
broj stanovnika | 3076 | 3746 | 4035 | 6259 | 7992 | 9238 | 9244 | 10810 | 12736 | 13616 | 14665 | 15366 | 15629 | 17432 | 17320 | 16224 | 14291 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1128 | 1566 | 1587 | 1829 | 2118 | 2439 | 2310 | 2662 | 3005 | 3383 | 4187 | 5780 | 6817 | 8235 | 8173 | 7888 | 7307 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Nastao iz stare općine Našice. U 1991. pripojen je nenaseljeni dio područja općine Podgorač. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u općini Koška. U 1991. izdvojen je nenaseljeni dio područja u općinu Đurđenovac.
Stanovništvo prema vjeri na području grada Našica prema Popisu 2011.:[7]
- Katolici 14.915
- Pravoslavci 560
- Protestanti 85
- Ostali Kršćani 74
- Muslimani 64
- Istočne religije 4
- Agnostici i skeptici 54
- Nisu vjernici i Ateisti 264
Etnička struktura grada prema popisu iz 2011.[8]:
- Hrvati 14.284
- Albanci 50
- Bošnjaci 21
- Crnogorci 2
- Česi 3
- Mađari 22
- Makedonci 17
- Nijemci 9
- Poljaci 2
- Romi 4
- Rusi 2
- Slovaci 1.078
- Slovenci 7
- Srbi 588
- Talijani 3
Najčešća prezimena u Našicama 2011. bila su: Knežević, Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik, Mandić
Našice se prvi put spominju 1229. godine. U srednjovjekovnim ispravama nazivaju se: Nolko, Nolche, Negke, Nexe, Nekche (mađarski), Naschitz (njemački), Vesice i Nesice.
Svjetovni gospodari Našica i našičkog posjeda bijahu Abe, David Lacković, Ivan Korvin, Ivan i Nikola Gorjanski, te iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici su templari (crkva u Martinu), ivanovci i franjevci. Godine 1734. našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine.
Našice, grad duge povijesti, obiluju kulturno-povijesnim spomenicima. Klasicistički dvorac obitelji Pejačević jedna je od najljepših građevina na ovim prostorima. U prostranom parku Pejačevići su izgradili manji, prizemni lovački dvorac. U gradu je neogotička kapelica s kriptom obitelji Pejačević te grob skladateljice Dore Pejačević.
Tu su i gotičko barokni franjevački samostan i župna crkva sv. Antuna Padovanskog, barokizirana u 18. stoljeću s bogato urešenim oratorijem s grbom Pejačevića i rešetkama bez premca u cijeloj Hrvatskoj. Crkva ima zanimljivu nadgrobnu ploču s likom đakovačkog biskupa fra Nikole Ogramića Olovčića, orgulje, a usred sakristije su vrlo rijedak i vrijedan golem ormar bogato urešen rokoko ukrasima i četiri kutna ormara. Crkva iz 1777. godine nadživjevši tursku vlast dobila je zvonik dovršen 1714. godine.
Našički Židovi pridonijeli su hrvatskom narodnom preporodu i razvitku kulturno-društvenog života. Osnovali su i/ili su bili članovi Hrvatskog pjevačkog društva Lisinski, Obrtničko-radničkog društva, Učiteljskog društva, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, športskog društva Hrvatski sokol. Veliku su ulogu imali u gospodarstvu (drvna industrija u Đurđenovcu, Našička štedionica, promet). U našički kraj doselili su se u Našice osamdesetih godina 18. stoljeća. Doselili su ponajviše iz ugarskih županija (Zalske, Tolnavske, Šopronjske, Baranje, Bačke i Torontalske), ali i Češke, Moravske i Austrije.[9] Krajem 19. stoljeća u okolicu grada, na poziv grofa Pejačevića, doseljavaju slovačke obitelji i osnivaju Jelisavac i Markovac Našički, te isto na poziv grofa, radi potrebe za radnom snagom, okolicu Našica (Velimirovac i Breznica Našička naseljavaju doseljenici njemačkog porijekla.
Rimokatolička župna crkva sv. Antuna Padovanskog je sjedište istoimene župe i našičkog dekanata Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 13. lipnja, a ujedno se taj dan slavi i kao Dan grada.
U drugom tjednu rujna 1991. godine, hrvatske su vlasti pokušavale mirnim pregovorima s JNA izboriti predaju tamošnje vojarne JNA. Bilo je nekoliko vojarna koje je trebalo osloboditi. Srpnja 1991. osnovan je bataljun ZNG u sastavu 107. brigade ZNG Valpovo. Istovremeno su stizale prijetnje zapovjednika vojarne ”Jovana Ive Marinkovića” na Grbavici Ranka Dragojevića da će sravnit Našice sa zemljom. ZNG Našice dobio je zadaću spriječiti i onemogućiti izlazak oklopno mehaniziranih postrojba JNA iz tadašnje vojarne u sam grad, spriječiti razaranje grada te onemogućiti spajanje snaga iz vojarne s područjima potencijalne pobune. Neuspjeh je značio neprijateljsku blokadu područja i onda bi velikosrpski osvajači imali brze koridore proboja za svoje snage s istoka. Tijekom kolovoza i rujna ZNG je intenzivno izviđao vojarnu i vojni poligon Grbavicu. Nakon zauzimanja vojarne JNA u Slatini 16. rujna, pripadnici ZNG-a Slatina dobili su zadaću otići u ispomoć u Našice. S hrvatske strane, osim vlasti, i preko Radija Našice pozivalo se oficire JNA neka se predaju, kako bi se izbjegao oružani sukob u kojem bi stradali civili i u kojem bi grad bio razoren. Prvi uspjeh bio je na drugoj lokaciji, gdje je postignut uspjeh. Uspostavljena je veza sa zapovjednikom vojnog skladišta Jezerac u Našičkom Markovcu i dogovorena je mirna predaja vojnog objekta s posadom što je učinjeno 19. rujna. Tada su slabo naoružane hrvatske snage došle do velike količine oružja. U noći 19. na 20. rujna zaposjelo se položaje oko Grbavice. Sve miroljubive inicijative nisu urodile nikakvim plodom. Dana 20. rujna oko 5 sati ujutro dan je znak opće opasnosti. Stanovnike se uputilo u skloništa. JNA nije birala mete, nego je pucala po svim objektima u gradu, bili oni vojni ili civilni. Zapovjednik vojarne zapovijedio je paljbu po gradu iz sveg raspoloživog oružja, minobacača, tenkova, samohodnih topničkih oruđa i vođenim raketama tipa „maljutka“. U tom napadu grad Našice pretrpio je velika razaranja. JNA je projektilima pogodila, uništila i teško oštetila brojne obiteljske domove, spomenike kulture, vodotoranj, benzinsku crpku, gospodarske objekte, hotel Park, dvorac Pejačević, poštu, naftovod Beničanci – Sl. Brod, plinovod tvornice cementa i veliki broj privatnih objekata, a nisu poštedjeli ni našičku bolnicu. Razarali su i rimokatoličke objekte: zapalili su crkveni toranj župne crkve sv. Antuna Padovanskoga te krovište Franjevačkog samostana. JNA je tako nanijela golemu materijalnu štetu. Hrvatske snage činile su postrojbe ZNG Našice i Orahovica, Odred narodne zaštite i policije, a potpomognute grupama dragovoljaca iz općina Đakovo, Valpovo, D. Miholjac, Orahovica, P. Slatina, Sl. Požega i Osijek. Uzvratili su iz sveg raspoloživog naoružanja po vojarni i poligonu Grbavici. U noći s 20. na 21. rujna opkoljena JNA i srpski dobrovoljci iz vojarne pokušali su se probiti tenkovima, samohotkama i oklopnim transporterima preko Grbavice u pravcu zaseoka Poljane u selu Zoljanima. Ušli su u minsko polje i protuoklopnu vatru hrvatskih branitelja. Tek jedna samohotka izašla je iz okruženja. Poslije je pronađena napuštena, s jednim teško ranjenim vojnikom. Poslije se pokazalo da je njom pobjegao zapovjednik vojarne, kapetan JNA Dragojević i njegov pomoćnik, kapetan Marković. Nakon tridesetak sati borbâ, združene obrambene snage Zbora narodne garde, policije i Odreda narodne zaštite našičke i susjednih općina uspjele su zauzeti vojarnu, postaviti hrvatsku zastavu na nju te zauvijek ukloniti okupatora iz grada. Predala se skupina aktivnih i pričuvnih časnika, dočasnika, pričuvnih vojnika i ročnika JNA. Zarobljeni ročnici preodjeveni su iz odora i uz policijsku pratnju ispraćeni do policijske postaje. Najstrožije je bilo zabranjeno iživljavanje ili ikakvo maltretiranje vojnika, mahom ročnika. U borbama su poginula trojica hrvatskih branitelja i ranjeno 16. Taj se nadnevak, 21. rujna, slavi kao Dan oslobođenja Našica od JNA. Nakon što je pala vojarna, ustrojena je 132. našička brigada. [10][11][12] Hrvatske vojske koja je dala veliki obol u obrani istočne Slavonije, te u oslobađanju sela na Papuku (Operacija Orkan '91.). U rujnu 1991. skupina od 67 dragovoljaca s područja našičkog kraja (bivša općina Našice) odlazi u obranu grada Vukovara od kojih 18 pogiba, neki izlaze u proboju, a većina ostalih prolazi kroz zloglasne srpske logore prije oslobađanja u kolovozu 1992.[13]
Nositelj gospodarstva na našičkom području je Nexe grupa sa svojim članicama na čelu s Našicecement d.d.
- Isidor Kršnjavi - slikar, kulturni i javni djelatnik
- Ladislav Pejačević - političar, hrvatski ban 1880. – 1883.
- Teodor Pejačević - političar, pravnik, hrvatski ban 1903. – 1907.
- Dora Pejačević - skladateljica
- Marcos Pejacsevich - gosodarstvenik i počasni građanin Grada Našica[14]
- Pavle Jurina - rukometaš, trener, osvajač zlatne olimpijske medalje 1984.
- Danijel Pranjić - nogometaš
- Helena Buljan - glumica
- Sandra Lončarić - glumica
- Tomislav Torjanac - ilustrator i slikar
- Berislav Rončević - dipl. pravnik, političar, saborski zastupnik, ministar obrane 2003. – 2008.
- Ivana Plechinger - glazbenica i voditeljica
- Dane Morgan, odvjetnik[9]
- Isak Heršković, liječnik[9]
- Miroslav Schlesinger, liječnik,[9]
- Mavro Spitzer, hrv. književnik i publicist[9]
- Josip Drechsler, vlasnik Prve jugoslavenske tvornice lula i glinenih proizvoda[9]
- Max Fischer, vlasnik ciglane u Markovcu Našičkom[9]
- Sigmund Heim, gospodarstvenik, zaslužan za gradnju ceste preko Krndije, od Našica do Požege[9]
- Hinko Juhn, osnivač moderne hrvatske keramike, iz Podgorača[9]
- Mario Crvenka, katolički svećenik, hrv. pjesnik, bibličar, biokemičar
- Branko Uvodić, hrvatski televizijski voditelj, spiker, urednik i počasni građanin Grada Našica[15]
- Nikola Antolović, hrv. nogometni sudac
- Toni Fruk, hrv. nogometaš
U gradu se nalazi dvorac obitelji Pejačević, crkva sv. Antuna Padovanskog i mnoštvo drugih starina, te poznati našički Veliki park. U novije vrijeme postalo je poznato i umjetno jezero Lapovac, na kojem se održavaju brojna veslačka natjecanja.
Našice trenutačno imaju dvije osnovne škole (Osnovna škola Dore Pejačević i Osnovna škola Kralja Tomislava), te jednu Srednju školu Isidora Kršnjavoga, s više smjerova (gimnazije: jezična, prirodoslovno-matematička i opća; ekonomska škola; elektrotehničke škole, te više različitih strukovnih škola).
- HKD Lisinski
- Zavičajni muzej Našice
- Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica. Unutar nje djeluje Središnja knjižnica Slovaka u Hrvatskoj[16][17] (Ústredná knižnica Slovákov v Chorvátskej republike)
- Osnovna glazbena škola "Kontesa Dora"
- Udruga stvaratelja u kulturi "Rima" Našice
- Tamburaško društvo "Dora Pejačević" Našice
- Gradska glazba Našice
- Od 26. studenog 1966. godine na frekvenciji 88,7 MHz emitira Radio Našice.[18]
- RK NEXE natječe se u Prvoj hrvatskoj rukometnoj ligi i regionalnoj SEHA ligi,
- NK NAŠK je nogometni klub koji se natječe u 3. NL – Istok,
- KK Našice košarkaški klub koji se natječe u B1 ligi,
- ŽOK Našice koji se natječe u 2. odbojkaškoj ligi istok,
- NK Šipovac Našice je nogometni klub koji se natječe u 2. ŽNL Nogometno središte Našice,
- MNK Našice je malonogometni klub koji se natječe u 2. hrvatskoj malonogometnoj ligi Istok,
- Nogometno središte Našice
- Teniski klub Našice, natječe se u 3. hrvatskoj teniskoj ligi Istok,
- Kickboxing klub "Impact" Našice,
- Taekwondo klub "Našice",
- Streličarski klub Našice,
- Streličarski klub tjesnih invalida "Kuna" Našice,
- Streljački klub "Našice",
- Stolnoteniski klub "Dora" Našice,
- Stolnoteniski klub "Našice",
- Šahovski klub "Slavonac" Našice,
- Šahovski klub tjelesnih invalida "Šah- mat" Našice,
- Udruga starih športova "Slavonac" Našice,
- Športsko udičarsko društvo "Šaran" Našice,
- Karate klub "Nexe" Našice,
- Kuglački klub Našice,
- Moto klub "Racing" Našice,
- Biciklistički klub "Našice",
- Udruga za šport i rekreaciju "Lapovac" Našice,
- Športska udruga tjelesnih invalida "Našice",
- Paintball klub "Black sheep" Našice
- Zajednica športskih udruga grada Našica.
- Udruga rekreativnog trčanja "Nexe Team" Našice
- Školski športski savez grada Našica
- Udruga navijača RK Nexe Našice
- Udruga za razvijanje i promicanje auto sporta Auto klub "Panonija" Našice
- Udruga vukovarskih veterana Našice
- Udruga udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Našice
- Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Našice
- Udruga djece poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata Našice
- Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskoga rata "Našice - Đurđenovac""
- Udruga liječenih branitelja od PTSP-a Našice
- Udruga civilnih invalida rata Našice
- Javna vatrogasna postrojba Našice,
- Dobrovoljno vatrogasno društvo Našice, osnovano 1888.,
- Savez Slovaka - Zvaz Slovakov Našice
- Udruga Zagoraca "Kaj" Našice
- Matica umirovljenika Hrvatske - Gradska udruga umirovljenika Našice
- Lovačka udruga "Jelen" Našice,
- Gljivarsko društvo Našice 2005.,
- Planinarsko društvo "Krndija" Našice
- Udruga za Hrvatsku povjesnicu Našice
- Oldtimer klub "Našice" Našice
- Radio klub "Našice" Našice
- Ogranak Matice Hrvatske Našice
- Udruga mladih "UM" Našice
- Udruga mladih "Info" Našice
- Društvo"Naša djeca" Našice
- Udruga gluhih i nagluhih osoba Našice
- Humanitarna udruga "Dar dobrote" Našice
- Udruga voćara i vinogradara Našice
- Pčelarska udruga "Pčela" Našice
- Zajednica tehničke kulture Našice
- Udruga slijepih Našice
- Kinološko društvo "Našice" Našice
- Lions club "Našice" Našice
- Hrvatski Crveni križ- Gradsko društvo Crvenog križa Našice
- Udruga dijabetičara Našice
- ↑ Gradonačelnik Grada Našica Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. svibnja 2021. (Wayback Machine), nasice.hr, pristupljeno 24. svibnja 2021.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2001
- ↑ Stanovništvo prema spolu i starosti, po naseljima, Popis 2011
- ↑ Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2011.
- ↑ Stanovništvo po narodnosti po gradovima/općinama, Popis 2011
- ↑ a b c d e f g h i Snježana Fridl: Židovi u Našicama: Sinagoga srušena, zgrade ostale, groblje još čeka obnovu..., Glas Slavonije, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. kolovoza 2016.
- ↑ Grad Našice Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. veljače 2014. (Wayback Machine) Čestitamo 21. rujna - Dan oslobođenja od JNA u Našicama
- ↑ Dino Mataz: Bitka za objekte JNA u Našicama Braniteljski. 20. rujna 2020.. Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Garnizon Našice (2019.), dokumentarni film Dina Mataza. Kanal Branitelja bivše općine Orahovice. Postavljeno 20. rujna 2019.. Pristupljeno 24. rujna 2020.
- ↑ Sjećanje na 18 poginulih, Glas Slavonije
- ↑ S. Fridl. 12. lipnja 2015. Marcos Pejacsevich počasni građanin Našica. Glas Slavonije. Pristupljeno 23. studenoga 2020.
- ↑ Branko Uvodić - počasni građanin Našica. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. srpnja 2021. Pristupljeno 14. lipnja 2016.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ Knjižnica Našice. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. srpnja 2011. Pristupljeno 14. kolovoza 2011. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ Radio Našice. Pristupljeno 19. svibnja 2023.
|