Prijeđi na sadržaj

Mamalogija

Izvor: Wikipedija
sibirski tigar

U zoologiji je mamologija (također mastologija, teriologija i terologija) proučavanje sisavacaklase kralješnjaka s karakteristikama kao što su homeotermni metabolizam, krzno, srce s četiri komore i složen živčani sustav.[1] Arhiva koja sadrži broj sisavaca na zemlji neprestano raste, ali trenutačno broji 6495 različitih vrsta sisavaca uključujući nedavno izumrle.[2] Na Zemlji je identificirano 5416 živih sisavaca, a otprilike 1251 novootkriveno je od 2006. godine.[2] Glavne grane mamologije uključuju prirodnu povijest, taksonomiju i sistematiku, anatomiju i fiziologiju, etologiju, ekologiju te upravljanje i kontrolu. Mamalozi su obično uključeni u aktivnosti kao što su provođenje istraživanja, upravljanje osobljem i pisanje prijedloga.[3][4]

Mamologija se grana na druge taksonomski orijentirane discipline kao što su primatologija (proučavanje primata) i cetologija (proučavanje kitova). Kao i druge znanosti, mamologija je dio zoologije koja je dio biologije, znanosti o proučavanju svih živih bića.

Istraživačke svrhe

[uredi | uredi kôd]

Mamalozi su izjavili da postoji više razloga za proučavanje i promatranje sisavaca. Poznavanje načina na koji sisavci doprinose ili napreduju u svojim ekosustavima daje znanje o ekologiji koja stoji iza toga.[5] Sisavci se često rabe u poslovnim djelatnostima, poljoprivredi i drže se za kućne ljubimce. Proučavanje staništa sisavaca i izvora energije dovelo je do pomoći u preživljavanju. Pripitomljavanje nekih malih sisavaca također je pomoglo u otkrivanju nekoliko različitih bolesti, virusa i lijekova.[6]

Mamalog

[uredi | uredi kôd]

Mamalog proučava i promatra sisavce. Proučavajući sisavce, mogu promatrati njihova staništa, doprinose ekosustavu, njihove interakcije te anatomiju i fiziologiju. Mamalog može raditi na širokoj paleti područja u području sisavaca.[7][8]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi ljudi za koje je zabilježeno da su istraživali sisavce bili su stari Grci sa zapisima o sisavcima koji čak nisu bili autohtoni u Grčkoj i drugima koji jesu. Aristotel je bio jedan od prvih koji je smatra kitove i dupine sisavcima jer se sve do 18. stoljeća većina studija bavila taksonomijom.[9]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Freeman, P. W. 15. travnja 2011. Vaughan, T. A., J. M. Ryan, and N. J. Czaplewski. 2011. MAMMALOGY. 5th ed. Jones and Bartlett Publishers, Sudbury, Massachusetts, 750 pp. ISBN 978-0-7637-6299-5, price (paper), $100.00. Journal of Mammalogy. 92 (2): 478–479. doi:10.1644/jmammal/92-2-478. ISSN 1545-1542
  2. a b Burgin, Connor J; Colella, Jocelyn P; Kahn, Philip L; Upham, Nathan S. 1. veljače 2018. How many species of mammals are there?. Journal of Mammalogy. 99 (1): 1–14. doi:10.1093/jmammal/gyx147. ISSN 0022-2372
  3. Mammalogist. Bioscience Careers. Pristupljeno 26. studenoga 2013.
  4. Sikes, Robert S. 28. svibnja 2016. 2016 Guidelines of the American Society of Mammalogists for the use of wild mammals in research and education. Journal of Mammalogy. 97 (3): 663–688. doi:10.1093/jmammal/gyw078. ISSN 0022-2372. PMC 5909806. PMID 29692469
  5. Krebs, Charles J. 2009. Population dynamics of large and small mammals: Graeme Caughley's grand vision. Wildlife Research. 36 (1): 1. doi:10.1071/wr08004. ISSN 1035-3712
  6. Sikes, Robert S. 28. svibnja 2016. 2016 Guidelines of the American Society of Mammalogists for the use of wild mammals in research and education. Journal of Mammalogy. 97 (3): 663–688. doi:10.1093/jmammal/gyw078. ISSN 0022-2372. PMC 5909806. PMID 29692469
  7. Sterling, Keir B. Veljača 2000. Allen, Glover Morrill (1879-1942), mammalogist and ornithologist. American National Biography Online. Oxford University Press. doi:10.1093/anb/9780198606697.article.1300026
  8. How to Become a Mammalogist | EnvironmentalScience.org. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
  9. Dodge, John Vilas, (25 Sept. 1909–23 April 1991), Senior Editorial Consultant, Encyclopædia Britannica, since 1972; Chairman, Board of Editors, Encyclopædia Britannica Publishers, since 1977. Who Was Who. Oxford University Press. 1. prosinca 2007. doi:10.1093/ww/9780199540884.013.u172122

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]