Prijeđi na sadržaj

Konjščina

Koordinate: 46°04′N 16°11′E / 46.07°N 16.18°E / 46.07; 16.18
Izvor: Wikipedija
Konjščina

grb
Država Hrvatska
Županija Krapinsko-zagorska

NačelnikAnita Krok (SDP)
Naselja16 općinskih naselja

Površina44,3 km2[1]
Površina središta1,2 km2
Koordinate46°04′N 16°11′E / 46.07°N 16.18°E / 46.07; 16.18

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3308 [2]
– gustoća75 st./km2
Urbano910
– gustoća758 st./km2

Odredišna pošta49282 Konjščina [3]
Stranicakonjscina.hr

Zemljovid

Konjščina na zemljovidu Hrvatske
Konjščina
Konjščina

Konjščina na zemljovidu Hrvatske

Konjščina je općina u Hrvatskoj u sastavu Krapinsko-zagorske županije. Prema popisu stanovništva iz 2011.godine, općina ima 3790 stanovnika. Površina općine jest 45 km2.

Zemljopis

Konjščina je mjesto na jednom od mnogih brežuljaka u Zagorju. Kroz Konjščinu teče rijeka Krapina i potok Selnica. Na ravnici ispod Konjščine nalazi se Konjščanski Stari grad.

Općina Konjščina nalazi se u središnjem dijelu Hrvatskog zagorja. Zemljopisno je smještena s obje strane rijeke Krapine. Ne spada strogo u sklop same Ivanščice, već u njene rubne dijelove. Područje općine pretežno je ravničarsko, izuzev brežuljaka na području Gornje Konjščine, Jertovca i Sušobrega. Samo općinsko središte nalazi se uz državnu cestu D-24, odnosno uz raskrižje cestovnih pravaca Novi Marof – Zabok sa županijskom cestom prema Sv. Ivanu Zelini te uz željezničku prugu Zagreb – Varaždin. Na taj način općina je cestovnim i željezničkim prometnicama veoma dobro povezana s ostalim jedinicama lokalne samouprave.

Susjedne općine su Zlatar Bistrica, Marija Bistrica, Bedenica, Hraščina Trgovišče, Budinščina te gradovi Zlatar i Sveti Ivan Zelina. Konjščinom prolazi željeznička pruga Zagreb-Varaždin. U Konjščini se nalazi i željeznički kolodvor. Konjščinom prolazi državna cesta, D24.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Konjščina imala je 3790 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja,[4] a u samoj Konjščini bilo je 1019 stanovnika.

R.Br. Naselje Stanovništvo
(2001.)
Stanovništvo
(2011.)
1. Bočadir 156 159
2. Bočaki 204 198
3. Brlekovo 58 56
4. Donja Batina 107 89
5. Donja Konjščina 131 139
6. Galovec 122 127
7. Gornja Konjščina 149 117
8. Jelovec 174 158
9. Jertovec 791 730
10. Klimen 179 139
11. Konjščina 987 1019
12. Kosovečko 103 101
13. Krapina Selo 185 147
14. Pešćeno 177 150
15. Sušobreg 256 222
16. Turnišće 295 239
UKUPNO 4074 3790
Općina Konjščina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2988
3522
3974
4748
5492
6259
6735
7097
6982
7024
6823
5867
5418
5040
4074
3790
3308
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Zlatar-Bistrica. Od 1857. do 1991. sadrži dio podataka općine Marija Bistrica i grada Zlatara. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Konjščina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1010
987
1019
910
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Naselje nastalo izdvajanjem iz naselja Donja Konjščina u 1991., u kojem su sadržani podaci za ranije razdoblje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

  • Načelnik: Anita Krok (SDP)
  • Predsjednik Općinskog Vijeća: Ines Frčko Debelić
Grb grofovske obitelji Konjski

Povijest

Naselje Konjščina prvi put se spominje 1334. godine i to kao župa. Ime je dobila po dvorcu plemićke obitelji Konjski. Kaštel Selnica (stariji naziv za Konjščinu) prvi se put spominje svojim «krsnim listom» u ispravi kojom kralj Matija Korvin 1477. godine dopušta Kristoforu i Ivanu Konjskom da podignu utvrdu u Selnici, današnjoj Konjščini.

Budući da je kaštel smješten u ravnici, trebao se braniti na sve četiri strane. Građen je kao četverokut koji na tri strane ima polukružne obrambene kule, dok se na četvrtoj,koja je četvrtastog oblika,nalazi ulaz i to s prvog kata,do kojeg je vodio drveni most,s pokretnim dijelom.U polukružnim kulama bile su smještene streljačnice. A zanimljivo je da se u unutrašnjosti polukružne kule, koja je nasuprot ulazu, nalazio i mali bunar. Utvrda je bila opasana kanalom i opkopana. Grad je nastao na izmaku srednjeg vijeka, pa je po tome srodan tvrđavama poput Siska i Nehaja. Kod Konjščine je bila bitka s Turcima 1545. gdje se Ulam paša sukobio s Zrinskim i Wildensteinom. Nad premoćnom turskom vojskom Zrinski i Wildenstein morali su se skloniti u utvrdu Konjskih.  

Općina Konjščina kao jedinica lokalne samouprave nastala je 1993. godine.

Gospodarstvo

U Konjščini se nalaze 4 gospodarske zone:

1. Zona malog gospodarstva Konjščina 1
2. Poduzetnička zona Mala Lasača
3. Poduzetnička zona Pešćeno
4. Poduzetnička zona Jertovec

Konjščina je sjedište tvrtke "ZMH Horvat", jedne od vodećih tvrtki za distribuciju smrznute hrane u Republici Hrvatskoj.

1961. godine osnovana je ljevaonica i tvornica kotlovske opreme Metalac, koja je 1962. ušla u sastav Tvornice parnih kotlova.[5]

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Od najznačajnijih povijesnih znamenitosti ističe se figuralno bogato ukrašena župna crkva sv. Dominika iz 1734. godine te srednjovjekovna utvrda grofova Konjskih, tzv. Stari grad.

-  župna crkva koja pripada baroknom razdoblju,; građena je od 1729. – 1732. godine. Graditelj crkve bio je Ivan Baisz iz Maribora. Crkva je građena kao jednobrodna građevina s četvorinastim svetištem koje završava ravnim zidom. S vanjske strane svetišta jedini ukrasi su dvije gotičke glave (možda ostaci starije građevine). Uz pročelje se priljubio zvonik s baroknom kapom, a uz svetište se nalazi sakristija. Relativno skromna po dimenzijama, crkva nema bočnih kašpela. Unutrašnjost lađe nastavlja se užim svetištem na čijem su prijelazu smješteni bočni oltari. Nasuprot svetišta nalazi se pjevalište. Glavni oltar sv. Dominika te bočni oltari- s desne strane oltar sv. Valentina te s lijeve strane oltar posvećen Anđelu Čuvaru- inventar je koji je nastao u 19. stoljeću u duhu klasicizma. Od baroknog inventara sačuvana je bogato ukrašena propovjedaonica iz 1758. godine. Kod stuba je anđeo trubač, a središnja scena s motivom dvanaestogodišnjeg Krista u hramu okružena ja anđelima i evanđelistima. Cijela kompozicija bogato je ornamentalno i figuralno izvedena u duhu rokokoa, a rad je domaće radionice. U crkvi su nadgrobne ploče Otilije Horvath iz 1851. godine i Ivana N. Šandora Gjalskog iz 1856. godine. Nedaleko crkve smještena je župna kurija. Skladna jednokratna građevina četvrtastog tlocrta s krovom na četiri vode sagrađena u drugoj polovici 18. st. Na župnom su dvoru sačuvana dva portreta: J. Galjufa i J. Haulika od Michaela Schlechte iz 1830. godine. Župa je u početku imala ova sela: Cirkveno Selo (Donja Konjščina), Gorenci (Gornja Konjščina), Krapina Selo, Galovec, Jelovec, Bočaki, Bočadir i Kosovečko. Dokumentom datiranim 04. listopada 1789. g. iz zlatarske župe uzeta su sela: Lipovec, Turnišće, Brlekovo, a od belečke župe Klimen i Donja Batina i uvršteni u župu Konjščina.

Udaljena od centra Konjščine, uz državnu cestu D24 smjestila se i rodna kuća narodnog heroja – Ivice Gluhaka.

Kultura

U Konjščini se od 2007.g održava srednjovjekovni sajam kod konjščanskog Starog grada. Na tom sajmu mogu se vidjeti mnogi stari zanati te prikaz bitke koja se zbila 4. svibnja 1545. Sajam svake godine organizira udruga Grofovija Konjskih. Sajam se održava 3. svibnja svake godine.

U Konjščini se također slavi i blagdan sv. Dominika 8.kolovoza. Tada se zbivaju razna kulturna, glazbena i društvena događanja.

Svake godine zadnji vikend prije Božića organizira se "Božićni sajam u Konjščini."

Šport

Izvori

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. www.dzs.hr. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 1997. Pristupljeno 20. rujna 2017. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. Uredništvo: Metalac, Konjščina Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Objavljeno: 5. studenoga 2015. Ažurirano: 22. studenoga 2018. Pristupljeno 26. rujna 2020.

Vanjske poveznice