Ivo Omrčanin

Ivo Omrčanin (Podgrađe, 1. listopada 1913. – 2002.^[1]), bio je hrvatski emigrantski povjesničar, istraživač i teolog.

Životopis

Ivo Omrčanin rodio se u Podgrađu 1913. godine. Doktorirao je bogoslovlje na sveučilištu Gregoriani u Rimu 1939. godine, kanonsko pravo u Parizu 1940. i pravo u Trstu 1944. godine.^[2] Za vrijeme NDH radio je u Ministarstvu vanjskih poslova kao nadstojnik Talijanskog odsjeka, vicekonzul, opunomoćeni ministar i voditelj protokola ministarstva.^[2] Nakon sloma NDH boravi u Rimu a nakon toga odlazi u SAD.

Zabilježeno je njegov rad objavljen u spomen-knjizi 35. međunarodnog euharistijskog kongresa održanog 1952. Barceloni.^[3]

U SAD-u je Omrčanin bio profesor u Worcesteru i Indiani.^[2] Bio je tajnikom Političkog odjela Ministarstva vanjskih poslova NDH.

Pisao je za hrvatske emigrantske časopise Republika Hrvatska, Hrvatska misao, Journal of Croatian Studies, Hrvatskoj reviji, a djela mu je tiskala i Croatian Academy of America. Pisao je i za neke hrvatske časopise.

Suprug je autorice Margaret Stewart Omrčanin.

Znanstveni rad

U djelima se bavio poviješću Hrvata, a značajan dio njegovog rada su teme iz Drugog svjetskog rata i poraća. Među ostalim je tvrdio da je broj hrvatskih žrtava na Bleiburgu bio "točno" 550.000 ljudi^[4]

Pored tih tema, bavio se i pravoslavnom mariologijom (djelo De Immaculata Conceptione B. V. Mariae in Ecclesia serbica et russica).^[5]

U radovima zauzima stav da su Hrvati bili najveće žrtve drugoga svjetskoga rata na području Jugoslavije.^[6]

U istraživačkom radu je zaslužan za pronalaske vrijednih povijesnih dokumenata, kao što je memorandum (spomenica) dr. Ante Pavelića i Vlade NDH feldmaršalu Haroldu Aleksandru, vrhovnom zapovjedniku savezničkih vojnih snaga u Italiji kojeg su mu trebali uručiti zarobljeni engleski zrakoplovci.^[7]

Za sebe je tvrdio da je "designiranim hrvatskim poslanikom u Trećem Reichu i istaknutim sudionikom Lorkovićeva i Vokićeva pokušaja".^[8]

Prema njegovim tvrdnjama, s Ljubom Karamanom je poduzeo akciju dovlačenja Višeslavove krstionice iz Italije (Venecije) na Duhove 1942. godine.^[9]

Djela

Hrvatska, Washington, 1941., (pon. izdanje 1989.)
- Hrvatska, Zagreb, 1990.
Zadruga croata, ossia: La comunita di famiglia in Croazia, Rim, 1952.
Gregorius VII: de pace inter populos servanda, Barcelona, 1952.
Granice Države Hrvatske, Buenos Aires, 1955.
Istina o Draži Mihailoviću, New York-München, 1957.
Graziano e la Croazia, Chicago, 1958.
Kroatische Priester ermordet von Tschetniken und Kommunisten, München, 1959.
Dokumente ueber Greueltaten der Tschetniken und Kommunisten in Kroatien (1941-1945), München, 1960.
Martires de la fe: los sacerdotes croatas asesinados por los chetniks y los comunistas, Buenos Aires, 1961.
Seed of blood, Sydney, 1961.
Martyrologe croate: (1940-1951), Pariz, 1962.
De Immaculata Conceptione B. V. Mariae in Ecclesia serbica, Rim, 1967.
De Immaculata Conceptione B. V. Mariae in Ecclesia serbica et russica, Rim, 1967.
Diplomatische und politische Geschichte Kroatiens, Neckargemünd, 1968.
- Diplomatic and political history of Croatia, Philadelphia, 1973.
- Diplomatska i politička povijest Hrvatske 1 i 2, Washington, 1991.
"Sovjetska Hrvatska": teza, antiteza, sinteza bratstva i jedinstva hrvatskih komunista, Chicago, 1970.
Economic wealth of Croatia , Philadelphia, 1973.
Sacred Crown of the Kingdom of Croatia, Philadelphia, 1973.
Pro-allied putsch in Croatia in 1944 and the massacre of Croatians by Tito communists in 1945, Philadelphia, 1975.
Hrvatska i hrvatski komunisti, Indiana, 1976. (2. izd.)
Zagreb: Croatian spring, Philadelphia, 1976.
End of the Croatian army at Bleiburg, Austria in May 1945 according to English military documents, New York, 1978. (zajedno s Jerom Jarebom)
Croatian government's memorandum to the allied headquarters Mediterranean, May 4, 1975, New York, 198?. (zajedno s Jerom Jarebom)
Dramatis personae and finis of The Independent State of Croatia in American and British documents, Bryn Mawr, 1983.
Enigma Tito, Washington, 1984.
Forced conversions of Croatians to the Serbian faith in history, Washington, 1985.
Holocaust of Croatians, Washington, 1986.
Tito, Washington, 1986.
Croatia 1941-1945: before and after, Washington, 1988.
- Hrvatska 1941. – 1945.: prije i poslije, Washington, 1988. (prošireno izd.)
Anglo-American Croatian rapprochement , Washington, 1989.
Hrvatska 1941: 1 i 2, Zagreb, 1989.
Hrvatska 1942, Zagreb, ?
Hrvatska 1943, Zagreb, ?
Hrvatska 1944, Zagreb, 1990.
Hrvatska 1941-1945., Zagreb, 1990.
L'influence du droit canonique sur le droit coutumier Croate, Washington, 1990.
U Zagrebu 1990., Zagreb, 1991.
Hrvatska: 1945, Washington, 1991.
Da budućnost ne propadne: proklamacija, program, pravila Nove stranke, Zagreb, 1991.
Ratna povijest Hrvatske, 1-4, Washington, 1993.
Mit bogova u predpovijesti Hrvatske, Washington, 1993.
Stvaranje kršćanstva u Hrvata, Washington, 1994.
Croatia rediviva, Washington, 1995.
King of Croatia c.530-c.490 B.C, Washington, 1996.

Članci u "Hrvatskoj reviji"

Da li je moguć između Talijana i Hrvata "gentleman agreement"?

Izvori

↑ U spomen prof. Pavlu Prceli (1925. – 2011.), 1. dio Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine), preuzeto 10. prosinca 2011.
↑ ^a ^b ^c Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 301.
↑ Gojko Borić, Hrvati u Madridu Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2010. (Wayback Machine), Hrvatska revija br. 1/2010.
↑ Vjesnik Tihomir Ponoš, Ostavlja li politika žrtve napokon na miru, 10. svibnja 2003.
↑ Hrčak Obnovljeni život br.3-4/1994. Predrag Belić, Majka Crkve kod Justina Popovića, str. 281., preuzeto 10. prosinca 2011.
↑ FFZG Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2010. (Wayback Machine) Podaci o žrtvama drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj u srpskim i hrvatskim izvorima
↑ Hrvati AMAC: Hrvatska revija - odličan časopis Matice hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2007. (Wayback Machine), članak Tvrtka Andrije Mursala "Saveznički zarobljenici", 25. travnja 2007., preuzeto 10. prosinca 2011.
↑ Tomislav Jonjić, Razgovor s dr. Milanom Blažekovićem, preuzeto 10. prosinca 2011.
↑ Ivo Omrčanin, Diplomatska i politička povijest Hrvatske, Ivor Press, Washington DC, 1991., ISBN 1-878716-06-9

HIC Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. svibnja 2009. (Wayback Machine) Dr. Zvonimir Šeparović, Pogibelj je u odlaganju, Hrvatsko slovo, 27. ožujka 2009.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Matice hrvatske (http://www.matica.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Matica hrvatska.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

Leksikon Hrvata u Argentini^{[neaktivna poveznica]} Ivo Omrčanin

[1] U spomen prof. Pavlu Prceli (1925. – 2011.), 1. dio Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. rujna 2015. (Wayback Machine), preuzeto 10. prosinca 2011.

[tko_je_tko-2] Tko je tko u NDH Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 301.

[Borić-3] Gojko Borić, Hrvati u Madridu Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. prosinca 2010. (Wayback Machine), Hrvatska revija br. 1/2010.

[4] Vjesnik Tihomir Ponoš, Ostavlja li politika žrtve napokon na miru, 10. svibnja 2003.

[5] Hrčak Obnovljeni život br.3-4/1994. Predrag Belić, Majka Crkve kod Justina Popovića, str. 281., preuzeto 10. prosinca 2011.

[6] FFZG Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. lipnja 2010. (Wayback Machine) Podaci o žrtvama drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj u srpskim i hrvatskim izvorima

[7] Hrvati AMAC: Hrvatska revija - odličan časopis Matice hrvatske Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. svibnja 2007. (Wayback Machine), članak Tvrtka Andrije Mursala "Saveznički zarobljenici", 25. travnja 2007., preuzeto 10. prosinca 2011.

[8] Tomislav Jonjić, Razgovor s dr. Milanom Blažekovićem, preuzeto 10. prosinca 2011.

[9] Ivo Omrčanin, Diplomatska i politička povijest Hrvatske, Ivor Press, Washington DC, 1991., ISBN 1-878716-06-9

[1]