Filip Lukas

Filip Lukas
Rođenje	29. travnja 1871.
Smrt	26. veljače 1958.
Nacionalnost	Hrvat
Portal o životopisima

Filip Lukas (Kaštel Stari, 29. travnja 1871. – Rim, 26. veljače 1958.) bio je hrvatski zemljopisac, geopolitičar, povjesničar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac.

Filip Lukas rođen je u Kaštel Starome 1871. godine. Završio je studij bogoslovije u Zadru te povijesti i zemljopisa u Austriji.^[1] Profesor ekonomskog zemljopisa na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu od osnutka 1920. do 1945. godine, u kojem je razdoblju tri puta bio dekan te visokoškolske ustanove koja danas djeluje pod imenom Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Autor je mnogih znanstvenih radova, te suautor više atlasa. U svoje je vrijeme pisao o geopolitici, što je tada bila nova znanstvena disciplina.

Predsjednik je Matice hrvatske bez prekida od 1928. do 1945. godine. U tom je razdoblju kao istaknuti intelektualac i hrvatski domoljub postao jedan od simbola otpora jugounitarizmu. U svojem djelovanju se nije u cijelosti priklanjao politici Hrvatske seljačke stranke, koja je u to doba bila glavna silnica u politici Hrvatske.^[2]

Za vrijeme postojanja NDH svesrdno je podržavao ustaški režim.^[3] Godine 1945. pobjegao je iz Hrvatske, a jugoslavenske su ga vlasti u izočnosti osudile na smrt zbog podrške nacističkoj državi. Umro je u Rimu 1958. godine.

Županijski sud u Zagrebu 2017. godine je poništio presudu iz 1945. godine.^[4][5] Zemni ostaci Filipa Lukasa 2021. godine preneseni su iz Rima i sahranjeni na mjesnom groblju Svetog Nikole u Kaštel Starom.^[6]

• Utjecaj prirodne okoline na stanovništvo Dalmacije: (anthropogeografska studija): sa 4 priloga, Štamparija De Giulli i dr., Dubrovnik, 1906.
• Gospodarska geografija za trgovačke akademije, Trošak i naklada Kr. Hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1915.
• Geografija Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Tisak Nadbiskupske tiskare, Zagreb, 1922. (2. izmijenjeno izd. 1940. Geografija Kraljevine Jugoslavije s Nikolom Peršićem)^[7]
• Ekonomska geografija, 2 sv., Tisak Kr. zemaljske tiskare, Zagreb, 1923. – 1924.
• Strossmayer i hrvatstvo: spomenspis prigodom otkrića spomenika, Matica hrvatska, Zagreb, 1926.
• Zapadna Evropa, sv. 1: Britanski otoci, Zemljopis Evrope, dio 2, Matica hrvatska, Zagreb, 1935.
• Hrvatska narodna individualnost: govor prigodom 100. godišnjice narodnog preporoda u Čakovcu, dne 16. Veljače, 1936., Tipografija Zagreb, Zagreb, 1936.
• Dr. Ante Starčević: govor prof. Filipa Lukasa, držan na komemoraciji prigodom 41-godišnjice Starčevićeve smrti u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, dne 28. veljače 1937., Tiskara Ivan Lesnik, Jastrebarsko, 1937.
• Hrvatsko pitanje i Londonski ugovor, Tipografija Zagreb, Zagreb 1937. (pod pseudonimom Lučonoša^[7])
• Hrvatska narodna samobitnost, knj. 1: Problem hrvatske kulture, Mala knjižnica Matice hrvatske. Nova serija, kolo 3, sv. 15, Matica hrvatska, Zagreb, 1938.
• Zemljopis Nezavisne Države Hrvatske: za više razrede srednjih škola, Izdanje Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., (2. izd. Hrvatska državna tiskara, 1943.) (suautor Nikola Peršić)^[7]
• Naša domovina, sv. 1: Hrvatska zemlja-hrvatski narod, hrvatska poviest-hrvatska znanost, Izdanje Glavnog ustaškog stana, Zagreb, 1943. (gl. ur.)
• Stogodišnja uloga Matice hrvatske u sklopu političkokulturne poviesti hrvatskog naroda, P. o.: Hrvatsko kolo, knj. 24. [Matica hrvatska?], Zagreb, 1944.
• Za hrvatsku samosvojnost: zakoni zemlje-krvi-duha: eseji, govori, članci, 2 sv., ^↓1 knj. 2: Hrvatski narod i hrvatska državna misao; knj. 3: Ličnosti-stvaranja-pokreti, Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
• Hrvatska narodna samobitnost, Dom i svijet, Zagreb, 1997.

• Po Filipu Lukasu danas nose ime ulice u Zagrebu, Zadru i Ivanjoj Reci, te osnovna škola u Kaštelima.^[8]
• Spomen-poprsje, rad Ljubice Dragojević Buble, podignuto mu je 2022. godine u Kaštel Starom ^[9]

1. ^↑1  Knj. 1 nije izašla.^[10]

Mrežna mjesta

• LZMK / Hrvatska enciklopedija: Lukas, Filip
• Lukas, Filip  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. rujna 2021. (Wayback Machine), Hrvatski biografski leksikon
• Filip Lukas, Leksikon Ekonomskog fakulteta - Zagreb

v • u Predsjednici Matice hrvatske Janko Drašković (1842. – 1850.) • Ambroz Vranyczany (1851. – 1857.) • Ivan Mažuranić (1858. – 1872.) • Matija Mesić (1872. – 1874.) • Ivan Kukuljević Sakcinski (1874. – 1889.) • Tadija Smičiklas (1889. – 1901.) • Ivan Trnski (1901. – 1902.) • Đuro Arnold (1902. – 1909.) • Oton Kučera (1909. – 1917.) • Krsto Pavletić (1917. – 1919.) • Fran Tućan (1919. – 1920.) • Dragutin Domjanić (1920. – 1927.) • Albert Bazala (1927. – 1928.) • Filip Lukas (1928. – 1945.) • Mihovil Nikolić (1945. – 1950.) • Gustav Krklec (1950. – 1954.) • Jakša Ravlić (1954. – 1968.) • Hrvoje Iveković (1968. – 1970.) • Ljudevit Jonke (1970. – 1971.) • režimska zabrana djelovanja Matice hrvatske (1972. – 1989.) • Petar Šegedin (1990.) • Vlado Gotovac (1990. – 1996.) • Josip Bratulić (1996. – 2002.) • Igor Zidić (2002. – 2014.) • Stjepan Damjanović (2014. – 2018.) • Stipe Botica (2018. – 2021.) • Miro Gavran (od 2021.)