Drevna Mezopotamija

Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje). Nastala je između rijeka Eufrata i Tigrisa (rijeka se spominje kao simbol života i razvitka) te anatolijskih i iranskih planina na sjeveroistoku, arapske pustinje na zapadu i Perzijskog zaljeva na jugu. Mezopotamijsko područje je u razdoblju od 4000. pr. Kr. do 1000. pr. Kr. dalo značajnu civilizaciju u kojoj su se izmjenjivali razni narodi: Sumerani, Akađani, Asirci (na sjeveru) i Babilonci (na jugu). Nalazišta ovih kultura su u današnjoj Siriji i Iraku.

U 6. st. pr. Kr. Perzijanci predvođeni Kirom Velikim osvajaju Babilon te se nakon toga na ovom području razvija perzijska država, koja utječe na ove prostore i nakon 330. pr. Kr. kada ih osvaja Aleksandar Veliki, sve do prodora Arapa i Islama kada ovi prostori postaju dio Arapskog carstva.

Oko ← 9000. – 8000. Uzgoj žitarica i mahunarki na Levantu – "neolitska revolucija" – na Bliskom istoku; prva trajna naselja.

Oko ← 5000. skupine koje se bave navodnjavanjem naseljavaju aluvijalnu nizinu u Mezopotamiji. Početak dobivanja i prerade bakra na Bliskom istoku.

Oko ← 4000. u Mezopotamiji se širi gradska kultura: gradnja utvrđenja i hramova od cigle (Erijud, Tel Asmar, Tel Bak). Počinje procvat elamitske civilizacije – keramika ukrašena biljnim i životinjskim elementima ucrtanim u geometrijske oblike. Početak lijevanja bronce na Bliskom istoku; prva primjena pluga.

Oko ← 3500. je početak mlađeg kamenog doba (neolita, do oko ← 2500.). U Mezopotamiji, Egiptu i dolini Inda nastaju prve visoke kulture. U Mezopotamiji u središtima najstarijih gradova nastaju prvi obredni objekti (zigurat u Uruku); pronalazak kotača i pluga.

Iz oko ← 3000. datiraju najstarije kočije s kotačima u Sumeru.

Iz oko ← 3200. datiraju najstariji čitljivi dokumenti iz Mezopotamije.

Oko ← 3000. Mezopotamiju pokoravaju Sumerani, ratnički seljački narod iz istočnih brdskih predjela. Oni osnivaju više gradova-država (među ostalima Ur, Uruk, Suza i poslije Lagaš, Mari i Babilon), kojima vladaju kraljevi kao zastupnici božanstava (teokracija). Sumerani grade terasaste hramove u čast gradskih božanstava. Zemlja se natapa pomoću kanala. Umjetnička obrada bakra, cinka i zlata. Razvija se slikovno pismo od kojega nastaje klinasto pismo. Činovnici i pisari nadziru davanja seljaka. Pri tom se služe sustavom brojeva čije je jedinica 60 (heksadecimalni sustav). Za diobu vremena učenjaci sastavljaju mjesečev kalendar od 354 dana. U Prednjoj Aziji pronalazi se točak.

Oko ← 3000. – 2500. "Ep o Gilgamešu", rana Sumerska herojska priča.

← 2400. u Ebli (Sirija) razvija se književnost na lokalnom semitskom jeziku. Bogata proizvodnja posuđa, nakita, brončanog oružja i amuleta od bjelokosti.

Oko ← 2300. istočnosemitski kralj Sargon Akađanin osvaja sumerske gradove-države i prodire sve do Crnog mora. ← 2296. Akad (Agada) postaje glavnim gradom Carstva kojim Sargon I. centralizirano upravlja uz pomoć činovnika i raspolaže stalnom vojskom. Oko ← 2150. to carstvo osvajaju iranski narodi.

Oko ← 2125. Gudea vlada u Mezopotamiji.

Oko 2060. – 1950. Treća dinastija Ur-a vlada Sumerom; veliki kulturni napredak.

Oko ← 2000. Hetiti prodiru u Anatoliju i osnivaju carstvo (do ← 1650.).

← 1894. na obalama Eufrata osniva se Babilon (Babli = Božje dveri).

← 1749. Šamšidad osniva asirsku državu.

← 1728. – 1686. Kralj Hamurabi određuje Babilon za glavni grad Mezopotamije i piše svoj "zakonik" (oko ← 1760.) - strogo zakonodavstvo na osnovi načela: "Oko za oko, zub za zub". Procvat matematike: uporaba cijelih brojeva, razlomaka i kvadratnih korijena; gradnja kanala; napredovanje trgovine i obrta, vrijeme procvata babilonske književnosti: napisan je "Ep o Gilgamešu".

← 1530. Hetiti razaraju Babilon. Hetitsko klinasto pismo u Anatoliji.

Oko ← 1500. u Ugaritu (Sirija) nalazimo prvi primjer alfabetskog pisma koje se sastoji od 28 slova.

Oko ← 1420. pod Tudhalijaom I. počinje se širiti hetitska država (do ← 1200.). Hetiti u Armeniji usavršavaju tehniku kovanja željeza.

Oko ← 1350. Ašurubalit I. osniva Asirsko Carstvo (do ← 612.).

Oko ← 1250. po predaji egzodus Židova iz Egipta i naseljavanje u Palestini.

Oko ← 1200. Prevlast u pomorstvu i trgovini na Sredozemlju preuzimaju Feničani (centar Tir). Hatuša, grandiozna prijestolnica Hetitskog carstva, ruši se pod najezdom "Naroda s mora". Širenje židovske religije (obožavanje Jahve); Zaratustra, perzijski prorok, objavljuje svoje učenje o dobrom i zlom duhu koji se bore da pridobiju čovjeka. Čovjek se mora odlučiti kojeg će slijediti.

Oko ← 1100. Feničani se počinju širiti Sredozemljem (do ← 700.), do ← 600. oplovljavaju afrički kontinent. Iz slikovnog pisma Feničani razvijaju alfabet kao vodoravno pismo (temelj svih suvremenih europskih pisama). U Maloj se Aziji širi upotreba sedla te konja kao jahaće životinje.

← 1025. nastaje Izraelsko kraljevstvo. Kralj David uspostavlja monarhiju (← 1000. – 961.), a za njegova sina Salomona je legendarno vrijeme mira, pravde i stabilnosti.

Oko 1000. Hebreji u Palestini prihvaćaju monoteizam.

← 930. – 608. semitski Asirci u užasnom ratu pokoravaju Mezopotamiju (glavne gradove: Ašur i Ninivu). Babilon je osvojen; Siriju i Palestinu s vremena na vrijeme osvaja Egipat.

Oko ← 900. osnutak kraljevstva Meroe.

Oko ← 840. uspon države Urartu.

← 814. prema predaji, Feničani osnivaju Kartagu.

Oko ← 750. Amos, prvi veliki prorok u Kraljevstvu Izrael.

← 721. Asirci pod kraljem Sargonom II. osvajaju Samariju. Asirska vojna premoć traje do ← 705.

← 671. Asirci pokoravaju Egipat; početak obrade željeza.

← 668. – 627. pod Asurbanipalom asirsko kraljevstvo doživljava svoje najveće širenje.

Oko ← 650. Prvi kovani novac: Lidija (Mala Azija).

← 612. Medijci i Babilonci razaraju Ninivu; pad Novoasirskog Carstva.

← 586. Kralj Nabukodonozor II., koji je Babilon ponovo učinio snažnom državom (do ← 539.), razara jeruzalemski hram i vodi židove u "babilonsko sužanjstvo". Neznatan dio njih vraća se ← 583. u Palestinu.

Oko ← 580. širi se Zaratustrino učenje u Perziji.

← 550. Zaratustrino učenje postaje službena religija u Perziji. Perzijanci pod kraljem Kirom Velikim pobjeđuju Astijagovo Medijsko Carstvo, zatim Krezovu Lidiju u Maloj Aziji, te cijelo područje Velikog Irana.

← 540. Deuteroizaija (Izaija), židovski prorok djeluje za vrijeme ropstva u Babilonu.

← 539. Kir Veliki osvaja Babilon, a Darije I. Veliki vlada od Inda do Nila. Oko 520. Darije Veliki završava kanal koji povezuje Nil s Crvenim morem. Ahemenidska dinastija u Perziji prenosi prehrambeno bilje (rižu, breskvu, marelicu, itd.) u Zapadnu Aziju.

← 500. ustankom grčkog grada Mileta protiv vladavine perzijskog vladara Darija I. Velikog započinju grčko-perzijski ratovi (do ← 449.: ← 494. Perzijanci pokoravaju Milet i guše jonski ustanak; ← 490. Poraz perzijske vojske koja se iskrcala kod Maratona od Atenjana pod vodstvom Miltijada; ← 486. U Perziji nakon Darijeve smrti car postaje Kserkso I. (Xerxes). On se priprema za konačno pokoravanje Grka; ← 485. Kserks vodi jaku vojsku prema Grčkoj preko Helesponta; njegova flota preuzima bocnu zaštitu s mora; Spartanski kralj Leonida i 300 ratnika brane klanac kod Termopila; oni su međutim zaobiđeni; pogiba i posljednji čovjek; Pomorska bitka kod Salamine; Atenu, koju je stanovništvo napustilo razaraju Perzijanci; ipak Temistoklo uspijeva namamiti velike perzijske brodove u uvalu pred gradom gdje ih uništavaju pokretne grčke trireme; ← 448. Sporazum o miru između Grčke i Perzije. Perzijsko Carstvo odustaje od prevlasti nad grčkim polisima u Maloj Aziji i od prava na trgovanje u Egejskom moru.

← 413. Spartanci sklapaju sporazum s Perzijom kako bi osvojili Atenu.

← 386. perzijski veliki kralj Artakserkso II. koristi se razdorom i političkom razjedinjenošću Grka i diktira im Kraljevski mir, kojim svi maloazijski gradovi potpadaju pod Perzijsko Carstvo.

← 334. Aleksandar prelazi preko Helesponta s makedonsko-grčkom vojskom. Pobjeda nad Perzijancima na rijeci Graniku.

← 333. Aleksandar pobjeđuje perzijskog kralja Darija III. u bitci kod Isa.

← 330. Posljednji ahemenidski kralj Darije III. biva ubijen u bijegu pred Aleksandrom. Aleksandar kažnjava ubojicu, uzima u zaštitu carevu obitelj i proglašava se nasljednikom perzijskih vladara. Namjera da Makedonce, Grke i Perzijance pretvori u jedan narod.

← 312./311. Početak seleukidskog doba; prvi neprekidan sustav računanja vremena.

← 238. Arsak I. otima Partiju od Seleukida. Partsko Carstvo će kroz brojne sukobe s Rimljanima i nomadima trajati do 224.

← 64. Rimski vojskovođa Pompej Veliki osvaja Siriju; kraj Seleukidskog Carstva.

← 53. Bitka kod Harana; Partsko Carstvo pobjeđuje Rimljane.

Oko ← 5. rođen Isus Krist.

46-57. Misionarska putovanja sv. Pavla.

70. Rimljani razaraju židovski hram u Jeruzalemu.

97. Kineski izaslanik Kan Ying posjećuje Perziju.

Oko 100. razvija se tehnika puhanja stakla u Siriji.

116. Rimski car Trajan dovršava osvajanje Mezopotamije.

132. Židovski ustanak protiv rimske vlasti dovodi do dijaspore Židova.

Oko 200. Dovršen Zbornik židovskih zakona.

224. Partski guverner Ardašir (do 240.) ruši Artabana V., posljednjeg partskog kralja i utemeljuje Sasanidsku dinastija u Perziji.

242. – 272. najveći sasanidski vladar, Šapur I., gradi svoju palaču u Ktezifontu pokraj Babilona.

540. Hozroje I. opustošuje Antiohiju.

611. Perzijska vojska osvaja Antiohiju i Jeruzalem te pokorava Malu Aziju (do 626.)

622. Muhamedova hidžra: početak islamskog kalendara.

628. Heraklije pobjeđuje Perzijance kod Ninive.

632. Umire Muhamed: počinje arapsko širenje.

Zajednička karakteristika naroda Mezopotamije je uporaba najstarijeg klinastog pisma kojeg su oni i izmislili. Sumeri su prvi tvorci ove visoko razvijene kulture, a Akađani oko 3000. pr. Kr., a potom Babilonci i Asirci nastavljaju i razvijaju sumersku kulturu. Zapravo, bez obzira koji se narod mijenja u vladavini ovim prostorima, kultura ostaje skoro nepromijenjena – zato govorimo o jedinstvenoj mezopotamskoj kulturi.

• Hrvatska enciklopedija: Mezopotamija
• I. Mandušić, Temelj zapadne civilizacije - Mezopotamija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), povijesni.bloger.hr

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Drevna Mezopotamija

• Povijest Hrvatske i svijeta: Mezopotamija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 29. rujna 2009. (Wayback Machine), australis.bloger.hr
• Marina Pavlović, Drevna Mezopotamija: Znanost i izumi  Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), www.eZnanost.com
• Danijel Tatić, Religija Mezopotamije, historiopedija
• Vesna Novović, Mezopotamski mitovi o potopu, www.nova-akropola.com