Draganić

Ovo je glavno značenje pojma Draganić. Za druga značenja pogledajte Draganić (razdvojba).

Draganić
grb
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Načelnik	Anica Domladovac (HDZ)
Naselja	1 općinsko naselje
Površina	72,5 km2 [1]
Površina središta	72,5 km2
Koordinate	45°36′N 15°36′E / 45.60°N 15.60°E / 45.60; 15.60
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	2541 [2]
– gustoća	35 st./km2
Urbano	2541
– gustoća	35 st./km2
Odredišna pošta	47000 Karlovac [3]
Stranica	draganic.hr
Draganić Draganić na zemljovidu Hrvatske

Draganić je općina u središnjoj Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Naselje Draganići smješteno je na vrlo važnim prometnim pravcima koji povezuju unutrašnje kontinentalno područje s Jadranskim morem.

Naseljeno mjesto Draganić oduvijek je činilo zajedništvo 17 sela (zaselaka, kako se to reklo); Draganići, Barkovići, Jazvaci, Vrbanci, Budrovci; Bencetići, Goljak, Mrzljaki, Vrh, Križančići, Lazina, Franjetići, Lug i Darići koji su i sada te Čeglji, Guci i Vukšin Šipak, koji su izvan ustroja općine Draganić, ali pripadaju Župi draganićkoj.

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Draganić imala je 2950 stanovnika.

• Hrvati – 2857 (96,85 %)
• Srbi – 16 (0,54 %)
• Slovenci – 3
• Bošnjaci – 2
• Makedonci – 2
• Crnogorci – 1
• Nijemci – 1
• ostali – 13 (0,44 %)
• neopredijeljeni – 27 (0,92 %)
• nepoznato – 28 (0,95 %)

• 2001. – 2950
• 1991. – 400 (Hrvati – 370, Jugoslaveni – 6, Srbi – 5, ostali – 19)
• 1981. – 379 (Hrvati – 363, Jugoslaveni – 8, Srbi – 7, ostali – 1)
• 1971. – 410 (Hrvati – 389, Srbi – 18, ostali – 3)

Izvor^[4]

Od najstarijih vremena, te u razdoblju srednjeg vijeka vodio je kroz ovo područje stari trgovačko-karavanski put prema moru, od Zagreba, preko Save, Stupnika, Jastrebarskog, kroz draganićku šumu do Dubovca i preko Modruša do Senja. Prema arheološkim nalazima prisutnost, a vjerojatno i trajno boravljenje i život ljudi na području Draganića pada u dublju prošlost. U povijesti se spominje vrlo rano, a dokazan podatak je pisani spomen iz 1249.g. kada je za vrijeme Kralja Bele IV. Ban "ciele Slavonije" Stjepan Guthkeled uređivao plemićke posjede u srednjovjekovnoj Županiji Podgorskoj. Vjerojatno su tada utvrđene i granice "Plemenite općine Draganić" kako se ona oduvijek zvala.

Najznačajniji pisani spomen je povelja hratsko-ugarskog kralja Bele IV. iz 1264. godine izdane junačkim ratnicima Krešu, Kupiši i Raku. Ta su braća dobila posjede u starohrvatskoj županiji Pset u mjestima Podzvizd i Vranograč. Zbog čestih tuskih provala u plemići Krščićki se preseliše u Draganić između 1571. i 1580. godine.

Plemenita općina Draganić razvijala se slobodno, bez kmetstva i velikaških obitelji, stoga na prostoru današnje općine Draganići nema ni velikaških dvoraca. Osim ovog dokumenta o postojanosti općine Draganići možemo pronaći i vjerske spise iz 1334. godine u kojima je popisana župa Sv. Jurja u Šipku.

Stoljećima su draganićaki uživali stečenu slobodu koja je uvelike utjecala i na bogato kulturno nasljeđe koje se ponajbolje ogleda u očuvanim sakralnim objektima, tradicijskoj seoskoj arhitekturi i narodnoj nošnji. Župna crkva Sv. Jurja spominje se u popisu arhiđakona Ivana 1334.godine, a tradiciju poklonstva katolicizmu i važnosti crkve na ovim područjima dokazuje i niz draganićkih kapelica. Na današnjem groblju spominje se kapela Sv. Siksta iz 1668. godine, 1671. godine sagrađena je kapela Sv. Antuna Pustinjaka u Budrovcima, 1731. godine Sv. Barbara u Vrhu, kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini iz 1668. godine, Sv. Magdalene u Gucima iz 1683. godine, kapela Sv. Trojstva iz 1689. godine sagrađena je od drva i oslikana freskama koje su sačuvane i do današnjih dana te je uvrštena među spomenike kulture 1. reda.

Tradicija građenja kapelica očuvala se sve do današnjih dana tako su krajem 20. stoljeća sagrađene kapelica Sv. Stjepana u Vukšin Šipku, kapelica Marije Pomoćnice u Čegljima, te kapelica Sv. Križa na Draganićkoj postaji u spomen na poginule branitelje za vrijeme Domovinskog rata. Stoljećima su se draganićaki borili za očuvanje slobode i tradicije stoga i kada je došlo do velikosrpske agresije i pitanje opstojnosti Hrvatske među prvima su se uključili u obranu i dali veliki doprinos u Domovinskom ratu na području Karlovačke županije.

Područje Općine se naročito razvija u prvoj polovici 20. stoljeća, kada je na području od većih poslovnih subjekata ciglana, pilana, industrijski mlin, te je zaposleno i do 600 radnika. Ukidanjem Općine 15. srpnja 1957. godine ovo područje puno gubi i zaostaje, gase se pogoni i sele u druga područja, a pučanstvo je osuđeno na bavljenje poljoprivredom ili traženje zaposlenja u gradovima. U to vrijeme veliki dio pučanstva radi osiguranja egzistencije napušta kraj i posao traži u zapadnoj Europi i na američkom kontinentu, gdje kako se smatra živi gotovo isti broj Draganićaka i njihovih potomaka kao i na području.

Općina Draganić ponovno je ustrojena Zakonom 1992. godine, iako još nije u njenom sastavu sve povijesno područje, već su tri sela kao posljedica ukidanja općine i njene podjele ostala izvan, dapače u drugoj, Zagrebačkoj županiji, a za nadati se da će napredak u gospodarstvu i demokratskim odnosima u društvu ukazati na prednost vlastite općine i da će se jednom nepravda ispraviti, to više što je cijelo područje jedna župa, isti običaji, povezani rodbinskim vezama, a preci počivaju na jednom primjerno uređenom groblju za cijelu župu, odnosno nekadašnju općinu Draganić.

• U Draganiću rođeni su Ivan Biličić i Marija Barković koji su baka i djed Billa Belichicka, jednog od najboljeg trenera Američkog nogometa.

• U svom dnevniku Nikola Tesla spominje kako su njegovi predci "hrvatski koljenovići Draganići iz Zadra".^[5]

• Franjo Poljak, političar
• Bill Belichick, najtrofejniji trener momčadi američkog nogometa, pravim prezimenom Biličić^[6][7]
• Steve Belichick, trener, skaut i bivši igrač američkog nogometa, djed Stephena Belichicka i otac poznatog trenera u američkom nogometu Billa Belichicka^[8]
• Stephen Belichick, trener u američkom nogometu za igrače na poziciji safetyja^[8]

• Osnovna škola Draganić

• KUD sv. Juraj

• NK Draganić
• Kickboxing klub Puma
• Šahovski klub Draganić

• Radoslav Lopašić; Bihać i bihaćka krajina, Zagreb, 1890.

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Draganić

• Službene stranice Općine Draganić

Nedovršeni članak Draganić koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • u Gradovi i općine Karlovačke županije Gradovi Duga Resa • Karlovac • Ogulin • Ozalj • Slunj Općine Barilović • Bosiljevo • Cetingrad • Draganić • Generalski Stol • Josipdol • Kamanje • Krnjak • Lasinja • Netretić • Plaški • Rakovica • Ribnik • Saborsko • Tounj • Vojnić • Žakanje Ostale općine i gradovi po županijama u Hrvatskoj Zagrebačka županija • Krapinsko-zagorska županija • Sisačko-moslavačka županija • Karlovačka županija • Varaždinska županija • Koprivničko-križevačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija • Virovitičko-podravska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija • Zadarska županija • Osječko-baranjska županija • Šibensko-kninska županija • Vukovarsko-srijemska županija • Splitsko-dalmatinska županija • Istarska županija • Dubrovačko-neretvanska županija • Međimurska županija Popis općina u Hrvatskoj • Popis gradova u Hrvatskoj