Bhimbetka

Špiljska skloništa Bhimbetke
Svjetska baština – UNESCO
Država	Indija
Godina uvrštenja	2007. (31. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:925
Koordinate	22°55′40″N 77°35′0″E / 22.92778°N 77.58333°E / 22.92778; 77.58333
Bhimbetka class=notpageimage| Lokacija špilja Bhimbetke u Indiji

Bhimbetka (devangari sanskrt: भीमबेटका पाषाण आश्रय) je prapovijesni arheološki lokalitet nekoliko špilja u oblasti Raisen, u indijskoj državi Madhya Pradesh, 45 km od Bhopala. U njoj su pronađeni najstariji tragovi ljudi u Indiji, te se pretpostavlja da su neke od špilja bile naseljene više od 100.000 godina.^[1] Na zidovima nekih špilja nalaze se paleolitske slikarije stare oko 30.000 godina, zbog čega su špilje Bhimbetke upisane na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Naziv mu potječe od božanskog heroja Bhima iz epa Mahabharata, koji je bio poznat po svojoj iznimnoj snazi, te Bhimbaithka znači "Mjesto gdje sjedi Bhima".^[2]

Cijelo ovo područje prirodnih skloništa u stijenama je prekriveno gustom vegetacijom zbog obilja izvora vode, i sliči drugim paleolitičkim lokalitetima sa slikarijama kao što su Nacionalni park Kakadu (Australija), i Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Francuska).

Indijski arheolog, Dr. Vishnu S. Wakankar, je 1957. godine putujući vlakom za Bhopal spazio formacije stijena slične onima u Španjolskoj i Francuskoj gdje su pronađene prapovijesne slike. Sljedeće godine je otpočeo istraživati ovo područje. Od tada do danas otkriveno je više od 700 skloništa u stijenama, 243 u Bhimbetki i 178 u obližnjem Lakha Juaru. U Bhimbetki su 1990. – 91. godine pronađeni ostaci najstarijih zidova i podova, kao i najstariji petroglifi na svijetu (oko 290.000 do čak 700.000 godina stari, što ih čini najstarijim ljudskim izrazom na svijetu^[3]).^[4][5]

Na brojnim slikama prikazani su motivi raznih životinja (goveda, tigrovi, lavovi, krokodili, konji, bitke životinja, itd.), ali i mezolitički prizori ljudskog života poput lova, porođaja, kola i svetkovina, jahanja slonova, vjerskih ceremonija i pogreba; te brojni apstraktni simboli, ali i prikazi krajolika koji ih je okruživao. Uglavnom su izvedeni u crvenoj i bijeloj boji, a ponegdje zelenom i žutom, dobiveni od prirodnih materijala poput zemlje, biljaka i životinjske masti. Dobro su sačuvani jer su boje oksidirale s velikom koncentracijom željeza u stijenama.

Oslikavanje u Bhimbetki je potrajalo sve do Srednjeg vijeka kada njihov umjetnički kvalitet blijedi (uglavnom gemetrijski simboli) i koriste se nekvalitetniji materijali.

• 
  Gusta vegetacija Bhimbetke
• 
  Paleolitička slika goveda
• 
  Mezolitička slika lovaca s konjima
• 
  Zvijer proganja čovjeka
• 
  Procesija na konjima

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bhimbetka

• Paleolitička umjetnost

• Prapovijesna umjetnost Bhimbetke
• A. N. Maheshwari, Galerija fotografija iz Bhimbetke
• Lokacijska karta s fotografijama Bhimbetke
• Interaktivne panoramske fotografije

v • u Svjetska baština u Indiji Kulturna baština (32) Utvrda Agra (1983.) • Povijesni grad Ahmedabad (2017.) • Špiljski hramovi u Ajanti (1983.) • Skloništa u stijenama Bhimbetke (2003.) • Crvena utvrda u Delhiju (2007.) • Arheološki park Champaner-Pavagadh (2004.) • Chhatrapati Shivaji Terminus, povijesni željeznički kolodvor u Mumbaiju (2004.) • Veliki hramovi dinastije Chola (Brihadeeswarar, Gangaikondacholisvaram i Airavatesvara) (1987.) • Harapanski grad Dholavira (2021.) • Špilje Elephante (1987.) • Špiljski hramovi Ellore (1983.) • Mogulski grad Fatehpur Sikri (1986.) • Crkve i konvikti starog grada Goa (1986.) • Spomenici Hampija (1986.) • Humajunova grobnica u Delhiju (1993.) • Jantar Mantar u Jaipuru (2010.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu3) (2016.) • Skupina spomenika grada Khajurahoa (1986.) • Hram sunca u Konarku (1984.) • Kutab minaret s pripadajućim spomenicima u Delhiju (1993.) • Spomenici Mahabalipurama (1984.) • Mahabodhi (2002.) • Nalanda Mahavihara (Sveučilište Nalanda) u Biharu (2016.) • Spomenici Pattadakala (1987.) • Indijske planinske pruge (1999.) • Rajasthanske brdske utvrde (2013.) • Kakatiyanski hram Ramappa (Rudreshwara), Telangana (2021.) • Rani-ki-Vav (2014.) • Budistički spomenici Sanchija (1989.) • Taj Mahal (1983.) • Viktorijanski i art deco Mumbai (2018.) Prirodna baština (7) Nacionalni park Kaziranga (1985.) • Nacionalni park Keoladeo (1985.) • Nacionalni park Manas (1985.) • Nacionalni parkovi Nanda Devi i Dolina cvijeća (1988.) • Nacionalni park Sundarbans1) (1987.) • Nacionalni park Velikih Himalaja (2014.) • Zapadni Gati (2012.) Mješovita baština (1) Nacionalni park Khangchendzonga (2016.) Nematerijalna svjetska baština (14) Tradicionalni napjev Veda (2008.) • Ples Chhau (2010.) • Kalbelia, narodne pjesme i plesovi Radžastana (2010.) • Kutiyattam, sanskrtsko kazalište (2008.) • Ladakh, budističko naricanje - recitacija svetih budističkih tekstova u himalajskim područjima Indije, Jammuu i Kašmiru (2012.) • Mudiyettu, ritualno kazalište i plesna drama Kerale (2010.) • Novruz, proslava iranske Nove godine2) (2009.) • Ramlila, tradicionalna izvedba Ramajane (2008.) • Ramman, vjerski festival i kazalište u Garhwal Himalajama (2009.) • Sankirtana, obredno pjevanje, bubnjanje i ples iz Manipura (2012.) • Tradicionalna umješnost izrade pomagala od kositra i bakra zajednice Thathera u Jandiala Guruu, Punjab (2014.) • Joga (2016.) • Kumbhamela (2017.) • Durga Puja (2021.) 1) Zajednička svjetska baština Indije i Bangladeša.   2) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1]