Berberi

Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.

Berberi (koji se nazivaju i Imazigeni, "slobodan čovjek", Amazigh) grana Hamita nastanjena kroz saharsko područje sjeverne Afrike, a obuhvaćaju niz snažnih plemena među kojima se ističu Tuarezi, Rifi, Kabili, Šlehi, Beraberi i drugi. U sjevernoj Africi ima otprilike 70 milijuna Berbera koji govore berberskim jezicima, napose u Alžiru, Maroku, Tunisu, Libiji, Egiptu, Mauritaniji, Maliju i Nigeru. Vjerski i jezično znatan dio Berbera je arabiziran.

Među poznatim Berberima su: sv. Augustin, kralj Ptolemej od Mauretanije, istraživač Ibn Batuta i francuski nogometni reprezentativci Zinedine Zidane i Karim Benzema.

Kultura

Kultura Berbera u sjevernoj Africi datira unazad 4000 godina, davno prije dolaska prvih Arapa. Njihove najpoznatije države bile su Mauritanija i Numidija. Između 11 i 13. stoljeća, Almoravidi i Almohadi, dvije velike berberske dinastije kontroliraju velike dijelove Španjolske, kao i znatan dio sjeverozapadne Afrike.

Berberi danas sebe identificiraju prvenstveno kroz jezik, koji čini jednu od glavnih grana afrazijskih jezika, kao i kroz svoje tradicionalne običaje i kulturu, kao što su neke pjesme i plesovi.

Tradicionalno Berberi su nomadi koji su karavanama deva putovali Saharom trgovačkim rutama koje su spajale subsaharsku s mediteranskom Afrikom. Ova putovanja bila su jedini način kojim se trgovačka roba mogla dopremati u različite krajeve mediteranske, saharske i subsaharske Afrike, a aktivna je još i danas, premda u znatno manjoj mjeri. Znatan dio Berbera danas je sjedilačko stanovništvo koje se bavi poljodjelstvom i uzgojem goveda, ovaca i koza. Ženski posao je domaćinstvo, tkanje i lončarstvo. Njihove nastambe su kolibe od gline i šatori od kozje dlake. Nomadski Berberi još uvijek se bave trgovinom, prenoseći robu trgovačkim putovima između udaljenih sela.

Povijest

Sve do arapskog osvajanja u 7. stoljeću Berberi su uspjeli očuvati svoju svijest u borbi protiv raznih stranih agresora, počevši od Feničana, kasnije Kartažana, Rimljana i Bizantinaca. Od 683. oni postupno počinju prelaziti na islam i miješaju se s Arapima. Od Arapa su različiti, čine poseban narod koji sebe naziva "Imazighen", što znači "slobodni ljudi". Lojalni su svojim tradicijama i svojem jeziku. Većina berberske populacije bila je locirana u području Atlasa, Rifa i Anti Atlasa. Bili su organizirani u otprilike 700 plemena vezanih u velike konfederacije.

Jezici

Berberski jezici sastoje se od nekoliko glavnih skupina, to su: zenaga (1) jezik; tamasheq (4) jezika; sjevernoberberski (17) jezika; guanči (1) jezik; istočnoberberski (3) jezika.